14. studeni – Svjetski dan šećerne bolesti
Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poremećaj je povećavanja razine šećera u krvi žlijezde gušterače (pankreas), koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. U tom slučaju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za život.
Znaci šećerne bolesti su:
- često mokrenje (poliurija)
- umor
- slabost
- žeđ
- mršavljenje
Tipovi šećerne bolesti:
Najrasprostranjeniji su Tip 1 i Tip 2 dijabetesa, a poseban oblik bolesti je gestacijski dijabetes koji se javlja kod trudnica.
Prema podacima registra CroDiab, u Republici Hrvatskoj je 2015. g. bilo više od 260.000 odraslih osoba sa šećernom bolešću, no uz procjene da i do 40 % bolesnika nije otkriveno, ukupan broj oboljelih procjenjuje se na više od 400.000. Najčešći je oblik bolesti tip 2 dijabetesa od kojeg boluje 90-92 % osoba sa šećernom bolešću, dok je bolesnika s tipom 1 bolesti 7-8 %. Bolesnici kojima je bolest dijagnosticirana najčešće ne dosižu ciljeve liječenja, što predstavlja veliki rizik za daljnji razvoj kroničnih komplikacija bolesti. Kvaliteta života kod bolesnika sa šećernom bolešću je smanjena, naročito nakon razvoja kroničnih komplikacija bolesti, a očekivano trajanje života je i do 10 i više godina kraće, ovisno o tipu bolesti, dobi u kojoj je bolest dijagnosticirana, regulaciji i genetskoj predispoziciji pojedinca. Šećerna se bolest također nalazi na sedmom mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj 2014. godine, s 2,62 % udjela u ukupnoj smrtnosti i s prisutnim trendom porasta posljednjih desetljeća.
