Hrvati izvoze sve više rakija
Ulaskom RH u EU registrirano 20.000 novih malih proizvođača jakih alkoholnih pića
Intenziviranje proizvodnje i poticanje izvoza voćnih rakija dovelo je do ostvarenja deviznog priljeva u prvih devet mjeseci 2015. godine od čak 4,7 milijuna američkih dolara, u odnosu na uvoz u vrijednosti svega 2,62 milijuna USD, što čini pozitivnu razliku nešto veću od milijuna dolara, objavljuje HGK.
“Proizvodnju voćnih rakija malih proizvođača jakih alkoholnih pića prije više od deset godina karakterizirala je nestandardizirana produkcija neujednačene kvalitete i jakosti pića te velika siva ekonomija u toj gospodarskoj djelatnosti. Međutim, donošenjem Zakona o trošarinama i određenih pravilnika uz kontinuiranu edukaciju proizvođača kroz komorski sustav, mali proizvođači jakih alkoholnih pića podigli su kvalitetu i razinu proizvodnje te postali izvoznici na zahtjevnom EU tržištu”, objasnila je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Žaklina Jurišić.
Inače, trošarina na rakiju se obračunava ovisno o obujmu prijavljenog kotla kao godišnji paušal od 100 kn, odnosno 200 kn za kotao veći od 100 litara. U iznos godišnjeg paušala uključena je i neoporeziva količina jakih alkoholnih pića od 20 l čistog alkohola po kućanstvu što podrazumijeva 50 litara rakije od 16 gradi ili 40 % alkohola. Ukoliko se ispeče veća količina, dodatno se obračunava i plaća puni iznos trošarine od 53 kn po litri čistog alkohola. Na ime paušala i trošarine u 2014. godini uplaćeno je više od 5,05 milijuna kuna u proračun Republike Hrvatske.
Plasman proizvoda i dalje je suočen s određenim izazovima, međutim razvoj kontinentalnog turizma, članstvo u EU te kvaliteta samog proizvoda pod oznakom izvornosti omogućuju stabilnu dinamiku rasta i pozitivne trendove. Samo od ulaska u EU, u Hrvatskoj je registrirano dodatnih 20.000 malih proizvođača jakih alkoholnih pića, a prema podacima Carinske uprave, u njezina četiri carinska ureda u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku registrirano je ukupno njih 43.253, od čega čak trećina na području Slavonije, njih više od 17 tisuća.
Donošenjem Programa ruralnog razvoja stvaraju se i daljnje pretpostavke i mogućnosti razvoja ove djelatnosti, imajući u vidu velike komparativne prednosti Hrvatske koje se prvenstveno ogledaju u velikoj bioraznolikosti te klimatskim i pedološkim vrijednostima područja kao i tradiciji proizvodnje u toj djelatnosti. “Jedan od alata za jačanje konkurentnosti sektora proizvodnje jakih alkoholnih pića, što uključuje i voćne rakije, upravo je zaštita zemljopisnog podrijetla naziva proizvoda. Uz postojeće zaštićene proizvode na razini EU – Hrvatska loza, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatski pelinkovac, Zadarski maraschino i Hrvatska travarica, smatramo kako postoji prostor za proširenje zaštite zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Naši aduti su tradicija i autentičnost proizvoda”, smatra Jurišić.
