Na Hitnu samo hitni slučajevi

MINISTAR zdravlja Dario Nakić kao prvu reformu koja će se provoditi u zdravstvu najavio je reformu hitne pomoći i rasterećenja hitnog prijema u bolnicama, a ona bi se trebala početi provoditi u roku od dva mjeseca, piše Index.hr.

Pacijenti zbog kašljucanja ili povišene temperature više neće moći otići na hitnu, već će takve slučajeve rješavati njihov ili dežurni liječnik obiteljske medicine u domovima zdravlja.

“Problem je što su nam do sad u bolnicu dolazili svi, neki bi čekali petak navečer ili subotu i došli na hitnu riješiti zdravstvene probleme koje imaju već danima ili mjesecima čak. Kad ih pitamo jesu bili kod svog liječnika, rekli bi da nisu. Stvar je u tome što su bolnice prema naputku ministarstva morale obraditi sve pacijente koji dođu.

To nije bilo u redu. Znali smo imati mirnog pacijenta koji ima infarkt, a samo je sjedio i šutke čekao svoj red dok bi s druge strane neki glasan pacijent koji se porezao napravio čitavu dramu i odmah bio zaprimljen. Takve stvari se ne bi smjele događati i nadamo se da će ova reforma postići to da na hitnu dolaze zaista hitni pacijenti, a ne koji imaju naprimjer virozu ili ih bak boli želudac već pet mjeseci pa su odlučili sad na hitnoj sve riješiti umjesto da su išli kod svog liječnika koji bi im dao uputnicu za daljnje pretrage”, rekla je u razgovoru za Index internistica Ivana Šmit, ujedno i dopredsjednica HUBOL-a.

“Najbolji bi bio australski model”

Smatra kako bi kod nas bilo najbolje uvesti australski model trijaže prema kojem bi sestra na hitnoj odmah razvrstala pacijente po kategorijama od 1 do pet i one kategorije od 4 i 5 vraćale u domove zdravlja.

“Ideja ove reforme je dobra, jer kad nam dođe 50 ljudi odjednom u hitnu i ti ne znaš je li hitan ili nije onda se primaju po redu dolaska, a često i oni glasniji, kao što sam već rekla brže dođu na red, čak i ako nisu hitni pacijenti.

Zato bi trebala u bolnici biti sestra s višom ili visokom školom, dobro educirana i obučena i odmah razvrstati pacijente po kategorijama. Pa nama su u bolnici znali satima sjediti ljudi u septičkom šoku. To se ne smije događati. Hitnog pacijenta se treba hitno i primiti, a ne da čeka zajedno s njih 20 kojima realno nije ništa strašno. Isto tako građane treba educirati da se za svaku stvar ne ide u hitnu već da odu svom liječniku ili na vanbolničku hitnu”, kazala je dr. Šmit.

Predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine KoHOM dr. Ines Balint u razgovoru za Index rekla je kako se ovdje zapravo ne radi ni o kakvoj reformi.

“Ovo što ministar kaže nije reforma jer to već imamo”

“Sve ovo što ministar kaže da bi trebale postojati dežurne ambulante obiteljske medicine, pa to već imamo. To postoji. Subotom i nedjeljom u svakom domu zdravlja postoji dežurna ambulanta koja radi i blagdanima i koja prima sve pacijente.

Problem je što svaki pacijent svojom vlastitom procjenom zaobilazi takve ordinacije pa tako ode direktno na Hitnu jer ga od tamo neće vratiti. Naime, dosad su hitne u bolnicama uredno primale i primaju i pacijente koji su 4 i 5. stupnja hitnosti. Često pacijent traži da mu naprave odmah i RTG srce, pluća, naprave mu i kompletnu laboratorijsku obradu. Zato ne dolaze k nama već direktno u bolnicu jer znaju da će im tamo napraviti sve pretrage”, rekla je dr. Balint.

Kazala je kako bi Ministarstvo zdravlja prije svega trebalo napraviti detaljnu analizu koja su to stanja za koja pacijenti vikendom traže zdravstvenu zaštitu.

“Vidjelo bi se da je to zbog toga jer pacijent ne želi čekati kod svog liječnika obiteljske pa ode na hitnu iako je prehlađen već pet dana. Ili pacijenta već dva tjedna nešto boli i uopće ne dođe kod svog doktora nego nakon dva tjedna ode na hitnu, a takvo stanje je neodrživo”, smatra dr. Balint.

Dodala je kako bi upravo zbog svega toga trebalo educirati stanovništvo te zatim definirati uvjete rada i financiranje rada liječnika obiteljske medicine.

“Kad se to napravi, ukoliko bude i vremenski period u kojem bi na sebe trebali preuzeti taj rad, uvijek će se naći zainteresirani koji ima vremena za rad na dežurstvima u domovima zdravlja, a koji bi bili i financijski stimulirani.

Mi se toliko iscrpimo preko tjedna i moramo se odmoriti tijekom vikenda kako bi mogli normalno funkcionirati, no ukoliko se liječnicima ponudi dobra naknada za rad, uvijek će se naći zainteresirani doktori koji će htjeti raditi vikendima u svojim ambulantama”, rekla je dr. Balint.

“U Sloveniji je naknada tako dobra da čak i bolnički liječnici dežuraju po domovima zdravlja”

Za primjer dobrog ustroja je navela Sloveniju, u kojoj su kaže, liječnici u obiteljskoj praksi itekako dobro plaćeni za dežurstva vikendima po domovima zdravlja (DZ), a radi dobre naknade, se kaže, za rad u DZ javljaju čak i bolnički doktori.

“Domovi zdravlja bi trebali osigurati puno veće naknade za rad vikendima i blagdanima za svoje liječnike i medicinske sestre jer liječnik nakon rada nedjeljom nema slobodan dan i odmah u ponedjeljak mora opet na posao.

Bolnice se danas bune za preveliki priljev pacijenata, a 70 posto ih ulazi kod njih bez uputnice doktora obiteljske medicine i oni ih primaju. Nismo mi krivi što nas pacijenti zaobilaze.

Primjera radi u jednoj bolnici u Međimurju sestra redovito vraća pacijenta ako nije hitan i to je to. Tu nikakvog problema nema, no bolnice taj mehanizam nemaju, već sve pacijente prime i obrade iako nije bilo hitnosti”, rekla je dr. Balint.