Već iduće godine samo 5-7 županija?

Do lokalnih izbora u svibnju sljedeće godine Hrvatska bi trebala dobiti novi teritorijalni ustroj.
– Cilj Vlade je povećanje učinkovitosti i kvalitete javne uprave. To uključuje i teritorijalni preustroj zemlje. Od županija se, primjerice, očekuje da koordiniraju društveni i ekonomski razvoj na svojem području, a velik broj sadašnjih županija to nije u stanju – kaže izvor blizak Vladi.

Vlada će, prema svemu sudeći, ići na zaobilaznu regionalizaciju. Naime, županije će opstati, pa neće biti potrebno mijenjati Ustav. No, s druge strane, država će morati odrediti kriterije po kojima će se krojiti novi županijski ustroj zemlje. Jedan od njih svakako će biti određeni broj stanovnika. No, u obzir će se, gotovo je sigurno, uzimati i druga mjerila. Primjerice, Danskoj su, ističe naš sugovornik, jedan od kriterija za krojenje novih regija bile i bolnice s obzirom na očekivanje da svaka regija na određenoj udaljenosti ima barem jednu takvu ustanovu. O svemu tome ovisit će i koliko će novih županija Hrvatska u konačnici imati. Sada ih je, ako uračunamo i Grad Zagreb, koji ima status županije, 21.

Kako se neslužbeno može čuti, na stolu je i prijedlog podjele zemlje na pet do sedam županija. To znači da bi se nove županije slagale oko vodećih regionalnih središta u zemlji – Zagreba, Varaždina, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita.

• Za zemlju veličine Hrvatske optimalno je da ima pet do sedam županija – naglašava izvor Jutarnjeg.

Drugim riječima, prođe li takav prijedlog, to znači da bi cijela Slavonija u budućnosti bila samo jedna županija, dok bi se na području Dalmacije mogle formirati dvije. Sadašnja Istarska županija vjerojatno bi ostala jedna cjelina, dok bi se županije u ostatku zemlje, prema tom prijedlogu, okrupnile oko Zagreba, Varaždina i Rijeke.

Teritorijalni bi preustroj trebao zahvatiti i lokalnu razinu, odnosno gradove i općine. Hrvatska sada ima 128 gradova i 428 općina. U Vladi su skloni zadržati podjelu na gradove i općine, no do lokalnih bi se izbora moglo ići na smanjenje njihova broja. Ipak, i tu je otvoreno pitanje kako to realizirati.

Jedan od kriterija svakako će biti i minimalan broj stanovnika koje grad ili općina moraju imati. Na to je ovih dana upozorila i nova ministrica uprave Dubravka Jurlina-Alibegović. To, međutim, neće biti jedini kriterij. U obzir će se vjerojatno uzimati i financijska snaga i razvijenost jedinica lokalne samouprave te njihova neovisnost o središnjem državnom proračunu, kao i funkcije koje ostvaruju za širu zajednicu.

I u reformi lokalne samouprave, koja će se odvijati usporedo s reformom regionalnog ustroja, cilj je, objašnjava sugovornik Jutarnjeg, stvoriti jedinice lokalne samouprave, koje građanima na određenom području mogu ponuditi izvršavanje osnovnih funkcija. Dojam je da bi u Vladi najsretniji bili kada bi jedinice lokalne samouprave same predlagale svoje spajanje i okrupnjavanje, pa makar i samo u segmentu pružanja komunalnih usluga, što bi velikom broju njih omogućilo da opstanu barem formalno, iako u praksi ne bi imale značajnijih funkcija. Teritorijalni preustroj zemlje trebao bi se provesti usporedo s funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom, kojom bi se na regionalnu i lokalnu razinu spustilo kako veće ovlasti tako i veća financijska sredstva. No, u cijeloj priči valja voditi računa da se ovdje radi tek o prvim prijedlozima reforme regionalnog i lokalnog ustroja, što znači da bi konačni sadržaj reforme mogao biti bitno drukčiji. Sve će ovisiti, uvjeravaju nas upućeni, o tome što će reći partneri u socijalnom dijalogu, stručnjaci i javnost. Konačno, o tim prijedlozima treba postići i suglasje među partnerima u Vladi, što teško da će biti lak zalogaj.

• O svim tim reformskim potezima razgovarat će se u Vladi. Najprije se trebamo dogovoriti o kriterijima, a o njima će potom ovisiti koliko ćemo u konačnici imati županija, gradova i općina – zaključuje sugovornik, ističući kako se u reformu neće ići ni sjekirom ni nabrzinu.