Priopćenje Slobodne Hrvatske o deložaciji u Novigradu
Povodom jučerašnje drame u Novigradu pri pokušaju deložacije vlasnice azila Vide Pfeuffer dobili smo priopćenje Slobodne Hrvatske koje prenosimo u cjelosti.
Jedan policijski auto patrolirao je cijelu noć da bi oko 10 sati ujutro počela stizati vozila interventne policije. Na kraju je bilo 6 kombija interventne kao i nekoliko automobila. Pri pokušaju deložacije, vlasnica azila Vida Pfeuffer u posljednji je trenutak od strane aktivista spriječena u pokušaju da si oduzme život. Naime, popela se na krov katnice u namjeri da se baci no, upravo su je okupljeni aktivisti spasili.
Zaustavljeno je i rušenje ograde kao i ‘pokušaj’ ulaska vozila hitne pomoći u dvorište na čemu je inzistirao liječnik HMP kako bi se pružila medicinska pomoć vlasnici i kolabiranim osobama, a što bi interventna policija, koja je pred ulaz u dvorište Vide Feuffer dovedena u velikom boju, iskoristila za početak deložacije.
Sve je izgledalo kao pokušaj ubacivanja “trojanskog konja” preko HMP nakon čega bi bila invazija interventnih policajaca.
Dramatičnu situaciju promatrali su i brojni turisti iz okolnih kuća i imanja.
Priča o azilu Vide Pfeuffer dugačka je 20-tak godina a nekoliko posljednjih godina pokušava je deložirati Zagrebačka banka.
Prema posljednjim infromacijama njenog odvjetnika Pfeuffer je ispunila i sve zakonske preduvjete da može imati pse na svom posjedu od 6500 metara četvornih. Registrirala je uzgajivačnicu jer je, svojevremeno, Grad Novigrad svojom Odlukom ograničio broj životinja na najviše tri koje se mogu imati u kućanstvu osim ako je posjednik registrirani uzgajatelj pasa, lovac ili ima registrirani azil za životinje.
No, osim Grada u priču se uplela i Zagrebačka banka koja je navodno dobila spor protiv Vide Pfeuffer. Posljednji neuspjeli pokušaj deložacije dogodio se prošle godine kada je banka odustala. Pokrenuta je protutužba nakon što je odvjetnik Wide pronašao greške u sporu sa mnogo argumenata koji Widi idu u prilog. Zakazana je bila rasprava 17. lipnja u Bujama koju je sudac zbog svoje spriječenosti otkazao zakazavši novi termin 28. lipnja. No, neovisno što se rasprava nije održala, stalna služba pulskog suda u Bujama je odlučila provesti deložaciju kako bi se oduzimanje nekretnine izvršilo prije izricanja presude Suda vjerovatno u korist gospođe Vide.
Odvjetnik Vide Feuffer, Branislav Vukojević podnio je 21. lipnja zahtjev za izuzeće sutkinje Margarete Vivoda, koja je u Novigradu vodila deložaciju, zato što nezakonito Vidi Feuffer nije dopustila uvid u spis pa ovršenica osnovano sumnja da joj nije osigurano nepristrano suđenje. Ovrhovoditelj, Zagrebačka banka, čiji predstavnici tijekom pokušaja provođenja ovrhe nisu bili nazočni ‘na terenu’, nije plaćao komunalni doprinos niti je, kako se navodi u dopisu sudu, snosio troškove održavanja nekretnine pa ovršenica ima potraživanje prema Zagrebačkoj banci u iznosu od 200.000 kuna.
Ovrhovoditelj nije pokazao namjeru podmirenja tih troškova, a sud ga nije obavezao, pa ovršenica smatra da je sud dao jasno do znanja da ne uvažava prijedloge ni zahtjeve ovršenice temeljene na zakonu, navodi se u zahtjevu Vide Feuffer za izuzećem sutkinje Margarete Vivoda i predsjednice suda Sonje Bulić.
Cijela drama trajala je oko 3 sata uz intervenciju hitne budući da je nekoliko osoba kolabiralo radi vrućine kako je već navedeno. Tijekom pokušaja deložacije razgovarali smo i sa ministarstvom pravosuđa o situaciji sa zamolbom da se pričeka odluka Suda 28. lipnja te da se zaustavi nezakonito provođenje deložacije. Iz ministarstva su nakon jednosatne revizije slučaja, dojavili kako sutkinja ima slobodne ruke hoće li prekinuti deložaciju ili ne. Na sreću, deložacija je odgođena, gospođa Vida je ostala u svojoj nekretnini sa svojim psima i čeka presudu koja se izriče za nekoliko dana.
Slobodna Hrvatska, 24. lipnja 2016.
Sustav, koji nije znao rješavati probleme građana, i osigurati im zaposlenost i prihode, prepustio je građane bankama, radi očuvanja socijalnog mira. U svojoj nemoći sustav je bankama zakonima omogućio svaki njihov zahtjev, pa čak i to, protivno čl. 34 ustava, koji garantira nepovredivost doma, da ih deložira iz tog doma. Nijedan zakon nije jači od ustava, pa se treba pitati kako je ijedan sud mogao donijeti zakon o deložaciji, kad dom nije po ustavu mogao biti hipotekarno opterećen. Ako je bio, onda je netko prekršio ustav. Čovjeka se, dakle, ne može nikako zakonski deložirati iz doma, jer dom nije smio ući ni u kakve ugovore napravljene po zakonima Republike Hrvatske! Ljudi koji su u procesu deložacije svedeni su na robove. … Odatle proizlazi da treba donijeti ‘Zakon o zabrani ropstva’, kojim bi se spriječilo ovakvo izigravanje zakona. Dakle, sustavno je načinjena pogreška i sustav ju mora ispraviti!