Turska izabrala sultana
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio je pobjedu na referendumu o ustavnim promjenama, koji će mu omogućiti gotovo neograničene ovlasti i potencijalni ostanak na vlasti do 2029. godine, unatoč sumnjama u izbornu prevaru i prigovore opozicije.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio je pobjedu na referendumu o ustavnim promjenama, koji će mu omogućiti gotovo neograničene ovlasti i potencijalni ostanak na vlasti do 2029. godine, unatoč sumnjama u izbornu prevaru i prigovore opozicije.
U trenutku njegovog obraćanja javnosti Vrhovno izborno povjerenstvo još uvijek nije završilo s prebrojavanjem glasova, no Erdogan je ustvrdio kako je opcija ‘za’ ustavne promjene osvojila oko 1,3 milijuna glasova više od opcije ‘protiv’ (25 milijuna za, 23,7 milijuna protiv, izvor brojki: Erdogan).
- Turska je donijela povijesnu odluku. Provodimo najvažniju reformu u povijesti naše nacije, rekao je Erdogan prilikom proglašenja pobjede. – Turska je preuzela kontrolu nad svojom budućnošću.
Turski premijer Binali Yildirim proglasio je pobjedu prije Erdogana i pozvao građane na zajedništvo. – Nećemo pognuti glavu pred stranim silama, to se ponovno pokazalo s ovim glasom ‘za’, rekao je Yildirim i dodao: – S ovim glasom, turska demokracija postala je jača i zrelija. Sada pokazujemo cijelom svijetu koliko dobru demokraciju imamo.
No, čelnici oporbenih stranaka izrazili su zabrinutost zbog brojnih nepravilnosti uočenih na glasačkim mjestima, kao i zbog neobične odluke Vrhovnog izbornog povjerenstva, donesene pred sam kraj glasanja, da će se uvažavati i glasovi bez službenog pečata na njima.
Snimke brojnih prevara
Prema prvim rezultatima, takvih je glasova oko 2,5 milijuna, a oporba je iznimno zainteresirana jesu li to većinom bili glasovi ‘za’, koji su u zadnji čas odlučili referendum u Erdoganovu korist.
Građani su na društvenim mrežama tokom dana podijelili i zabrinjavajuću količinu primjera nesankcionirane izborne prevare. Na jednoj od snimki može se vidjeti dužnosnik glasačkog mjesta kako udara pečat na opciju ‘za’ na nekolicinu glasačkih listića za redom. Druga snimka prikazuje gradonačelnika manjeg grada kako ulazi u separe za glasanje zajedno s glasačem, a izlazi noseći pet glasova. Postoji još takvih primjera, zabilježenih kamerom.
Veliku je pomutnju izazvalo i izvještavanje državne novinske Agencije Anadolija (AA), čije su brojke o obrađenom postotku glasačkih kutija cijelo vrijeme brojanja bile znatno ispred službenih brojki Vrhovnog izbornog povjerenstva.
Oporba najavljuje žalbe
U jednom trenutku, AA je javljala kako je obrađeno 97 posto glasačkih kutija, dok je Vrhovno izborno povjerenstvo parlamentarnim strankama poslalo podatke o obrađenih tek 75 posto.
Čelnici oporbenih stranaka najavili su kako će pokrenuti pravnu bitku zbog priznavanja 2,5 milijuna neregularnih glasačkih listića, a tražit će i ponovno prebrojavanje oko trećine svih glasova.
- Pokrenut ćemo pravnu bitku. Ako se nepravilnosti ne isprave, bit će ozbiljna rasprava o legitimnosti glasanja, rekao je Bülent Tezcan, zamjenik predsjednika glavne opozicijske stranke CHP.
Gubitak najvećih gradova
Bez obzira na konačni, službeni ishod referenduma, velik udarac Erdoganu je gubitak u tri najveća turska grada – Istanbulu, Ankari i Izmiru, u kojima je pobijedila opcija ‘protiv’. Ankara je posebno težak udarac, jer je dosad predstavljala njegovu izbornu utvrdu, tvrdi Jutarnji.
Zanimljivi su i rezultati glasova turske dijaspore, koji su velikom većinom bili ‘za’. Više od 60 posto turskih građana s pravom glasa u Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i većini drugih država EU glasalo je za ustavne promjene. Izuzetak su bili Turci u Ujedinjenom Kraljevstvu, kojih je gotovo 70 posto bilo protiv.
Nove ovlasti predsjednika
Kada se provedu ustavne promjene izglasane na referendumu, Turska će iz parlamentarne demokracije prijeći u predsjedničku, no predsjednik će imati iznimno velike ovlasti s vrlo malo ograničenja. Izabrani predsjednik više neće morati napustiti svoju stranku, već će moći ostati njen čelnik. Sam će postavljati i smjenjivati potpredsjednike, ministre i visoke dužnosnike, dok će Ured premijera biti ukinut.
Predsjednik će također moći donositi uredbe o predmetima ‘vezanim za izvršnu vlast’, koje će imati zakonsku snagu, a sam će birati i većinu sudaca, uključujući i suce Ustavnog suda. Postavljat će i načelnika Stožera vojske, sve članove Vijeća nacionalne sigurnosti, sve više obavještajne i policijske dužnosti, te će moći proglasiti izvanredno stanje.
Predsjednika će se moći birati najviše na dva petogodišnja mandata, no sadašnji se Erdoganov mandat, prije ustavnih promjena, neće brojati za to ograničenje, pa bi, ukoliko osvoji nove mandate 2019. i 2024., mogao vladati do 2029. godine.
Utjecaj na svijet i BiH
Erdoganova pobjeda na referendumu vjerojatno će imati znatne posljedice kako u svjetskoj politici, tako i u našem susjedstvu.
Prvenstveno, Erdogan je smjesta najavio kako će raspisati referendum o ponovnom uvođenju smrtne kazne, što će dodatno zahladiti odnose s Europskom unijom. Iako su odnosi već duže vremena na dosta niskoj razini, gubitak demokratskih standarda u Turskoj vjerojatno će na dulji period vremena ugasiti svaku nadu u proširenje EU na Tursku.
Erdoganov rastući autoritarizam predstavljat će i velik problem za Sjevernoatlantski savez, koji barem nominalno kao uvjet za članstvo navodi demokratski ustroj zemlje. Iako je Turska važan saveznik NATO-a, pitanje je kada i kako će se njegova uporaba vojske naći u izravnom sukobu s NATO-ovim pravilima i interesima.
Na kraju, Erdogan ima i značajan utjecaj u regiji jugoistočne Europe, kroz svoju povezanost s političarima u BiH. Nitko ne zna kako bi njegovo djelovanje potpuno odriješenih ruku moglo utjecati na stabilnost odnosa triju naroda u toj državi, ali i preko njenih granica.
