Peđa Grbin ruši oba referenduma zbog – formalne pogreške?

Da su se za četiri različita pitanja trebala skupljati po četiri potpisa, te biti raspisana četiri referenduma, slaže se i stručnjakinja za ustavno pravo Sanja Barić, dok jedan od ustavnih stručnjaka kaže kako bi možda ipak »moglo biti dovoljno« to što se za po dva pitanja skupljao po jedan potpis.

Imaju li dovoljno potpisa? – pitanje je dana nakon što je istekao rok za potpisivanje peticija za raspisivanje referenduma o otkazivanju Istanbulske konvencije i izmjeni izbornih pravila.

»Mi očekujemo, nadamo se i vjerujemo da ćemo imati dovoljan, odnosno potreban broj potpisa«, kazala je jučer koordinatorica inicijative Istina o Istanbulskoj Kristina Pavlović. Objavu točnog broja najavila je za srijedu. Zvonimir Troskot iz »Narod odlučuje« izrazio je uvjerenje da su prikupili dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma, a točno brojku će objaviti »za nekoliko dana«.

Potpisi su se grozničavo skupljali do zadnjih sati nedjelje, što je mnoge navelo na zaključak da ih možda nema dovoljno, no kako smo jučer doznali, u inicijativi »Narod odlučuje« je još u nedjelju prostrujala informacija o tome da su prešli granicu od potrebnih 374.740 potpisa, odnosno deset posto od ukupnog broja birača.

_____________________INTERMEZZO_________________

_____________________________________________________

Kvari im računicu 

Dok, međutim, aktivisti skupljaju potpisne knjige i bave se zbrajanjem potpisa, potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin im se sprema pokvariti računicu.

– Obje referendumske inicijative su napravile istu stvar – pokušale su građanima podvaliti dva referendumska pitanja pod jedno. Pritom, »Istina o Istanbulskoj« čak ide toliko daleko da kroz jedno referendumsko pitanje pokušava promijeniti dva propisa – zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije i Ustav. To jednostavno nije prihvatljivo, kako iz strogo formalnih razloga, tako i iz onih puno ozbiljnijih, a to je da se građane svjesno dovodi u zabludu oko toga što potpisuju – kaže Grbin. On najavljuje da će, ukoliko dođe do toga da se SDP bude obraćao Ustavnom sudu zbog ovih referenduma (dakle, skupe li oni dovoljan broj potpisa), »svakako morati ukazati i na ovu formalnu neustavnost«.

Potpredsjednik SDP-a, dakle, smatra da se za svako od četiri pitanja (dva kod otkazivanja Istanbulske konvencije i dva kod izmjene izbornog zakona) trebalo zasebno prikupljati potpise.

Stručnjaci suglasni

– Jedno pitanje – jedan potpis. Jedan propis – jedno pitanje – kaže Grbin i dodaje kako su se za četiri različita pitanja trebala skupljati po četiri potpisa, te biti raspisana četiri referenduma. S njim se slaže stručnjakinja za ustavno pravo i profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci Sanja Barić.

– Apsolutno su se trebali skupljati zasebni potpisi. Nema dileme da se kod obje referendumske inicijative radi o po dva zasebna pitanja – kaže Barić.

Jedan od stručnjaka s kojima smo također jučer razgovarali i koji nije htio imenom i prezimenom u javnost, kazao nam je kako bi ipak i u ovakvom obliku »moglo biti dovoljno« da se za po dva pitanja daje jedan potpis. Očito je, dakle, da će Ustavni sud imati pune ruke posla dostave li inicijative barem 374.740 potpisa. Jer, podsjetimo, osim formalne pogreške na koju ukazuje Grbin, protivnici ovih referenduma ukazuju od početka na neustavnost predloženih pitanja – u jednom slučaju se tvrdi da se međunarodni sporazumi ne mogu otkazivati referendumom, a u drugom da se na referendumu ne mogu smanjivati prava nacionalnih manjina.

_____________________INTERMEZZO_________________

_____________________________________________________

Inicijativa »Istina o Istanbulskoj« je od građana tražila jedan potpis za dva pitanja – da RH otkaže Istanbulsku konvenciju i da se doda novi stavak na 133. članak Ustava RH u kojem bi stajalo da Sabor odlučuje o otkazivanju međunarodnih ugovora, te da se o tim pitanjima raspisati državni referendum.

»Narod odlučuje« bi u članak 72. Ustava RH dodao umanjen broj zastupnika (100-120), smanjio broj zastupnika naiconalnih manjina na šest, uveo tri preferencijalna glasa bez izbornog praga unutar liste, prag za same liste bi smanjio s pet na četiri posto, odredio da se u svakoj izbornoj jedinici bira najmanje 15 zastupnika i da se može glasati dopisnim ili elektroničkim putem. Sve to je samo prvo pitanje. Ima i drugo – dodali bi u Ustav članak 72.a kojim bi se zabranilo zastupnicima nacionalnih manjina da odlučuju o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.