Rumunjka Laura Kövesi postat će, izvjesno je, prva europska glavna tužiteljica
Dosad EU nije imala tijelo koje može pokretati kazneni progon, a sada se to mijenja
Bivša čelnica rumunjske antikorupcijske agencije postat će, sada je sasvim izgledno, prva europska javna tužiteljica. Veleposlanici zemlja članica Europske unije podržali su na jučerašnjem sastanku prijedlog da Laura Codruta Kövesi bude imenovana na tu dužnost, potvrđeno je Telegramu iz finskog predsjedništva EU-a.
„Gospođa Kövesi dobila je dovoljnu većinu” na jučerašnjem glasovanju, kazali su iz finskog predsjedništva. Prema izvješćima europskih medija, Kövesi je dobila 17 od moguća 22 glasa. U osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja, naime, ne sudjeluju sve članice EU-a.
To još nije kraj procedure imenovanja. Iz finskog predsjedništva napominju da je riječ o „indikativnom glasovanju”, dok formalnu odluku trebaju donijeti Vijeće i Europski parlament. Pregovarači tih dviju institucija sada se moraju usuglasiti oko zajedničkog kandidata, jer je to sljedeći proceduralni korak. Ali to bi trebala biti tek formalnost jer Kövesi otprije ima podršku EU parlamenta, a danas je dobila i potporu država članica.
OMOGUĆEN KAZNENI PROGON NA EU RAZINI
Kövesi bi, dakle, trebala biti na čelu ureda koji će istraživati i kazneno goniti prijevare, korupciju i pranje novca na štetu EU proračuna te slučajeve prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om sa štetom većom od deset milijuna eura. Ured, u čijem osnivanju sudjeluje i Hrvatska, osnovan je jer je utvrđeno da su ovlasti postojećih europskih tijela ograničene.
Primjerice, europski ured za borbu protiv korupcije OLAF može provesti samo administrativnu istragu i ne može pokrenuti kazneni progon. Ako OLAF utvrdi nepravilnosti prilikom, recimo, korištenja EU fondova, on slučaj daje nacionalnim tijelima koja onda odlučuju hoće li pokrenuti kazneni postupak ili ne.
Prema podacima Europske komisije, polovica slučajeva koje istražuje OLAF na kraju ne završi osuđujućim presudama, a pronevjereni novac rijetko kada bude vraćen u europsku blagajnu. Osnivanjem Ureda, koji će početi s radom krajem 2020. godine, to bi se, nadaju se u Bruxellesu, trebalo promijeniti.
ŽESTOKA BITKA MEĐU EUROPSKIM INSTITUCIJAMA
Oko imenovanja prvog europskog tužitelja, odnosno tužiteljice među EU institucijama već se mjesecima vodi bitka. Europski parlament od početka je podupirao rumunjsku kandidatkinju, ali su države članice EU-a imale drugog favorita, Francuza Jean-Francoisa Bohnerta.
Prošli saziv EU parlamenta u jednom je trenutku čak prekinuo pregovore s Vijećem, odnosno zemljama članicama, koji su ušli u slijepu ulicu. Mandat za pregovore prepustili su novom parlamentarnom sazivu. I novi saziv nastavio je podržavati kandidatkinju iz Rumunjske.
Do pomaka je došlo tijekom ljeta kada je Francuska najavila da je spremna odustati od „svog” kandidata i podržati rumunjsku kandidatkinju. Eurozastupnik iz Rumunjske Dacian Ciolos još je sredinom srpnja dao naslutiti da će doći do promjene u stavu Pariza. Ciolos u Europskom parlamentu vodi liberalnu grupaciju „Obnovimo Europu”, kojoj pripadaju i zastupnici iz stranke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
ŠTO O BUDUĆOJ TUŽITELJICI MISLI HRVATSKA?
Francuski mediji u međuvremenu su izvještavali da je Bohnert dobio važnu nacionalnu dužnost, pa je bilo već tada izgledno da je u utrci za europskog tužitelja Kövesi ostala bez konkurencije. Ta promjena francuskog stava bila je, čini se, presudna, unatoč tome što je rumunjska vlada, očito nezadovoljna postupanjem gospođe Kövesi dok je bila na čelu nacionalne antikorupcijske agencije, lobirala protiv nje. Prema pisanju rumunjskih medija, vlada u Bukureštu i ovoga je tjedna, uoči sastanka veleposlanika, naložila svojoj predstavnici da glasa protiv.
Kako se postavila Hrvatska, još uvijek nije poznato.
_____________________INTERMEZZO_________________
_____________________________________________________
