Ozdvonilo radu na crno?
Koga uhvate da nije prijavio radnike morat će retroaktivno platiti sve doprinose i ime će mu biti objavljeno na ‘stupu srama‘
Sljedeće godine Vlada namjerava donijeti novi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, tj. rada na crno, ne bi li potkresala krila poslodavcima koji nelegalno “zapošljavaju” i izbjegavaju plaćati doprinose. Već je usvojen Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada za razdoblje od 2021. do 2024. godine, s akcijskim planom radi osiguravanja radnopravno statusnog položaja radnika i socijalne sigurnosti neprijavljenih radnika, “neovisno o volji poslodavca”.
Glavna poluga za borbu protiv poslodavaca koji krše prava radnika i potkradaju državni proračun i dalje ostaje Državni inspektorat, ali s većim ovlastima; inspektori bi imali pravo, kada uhvate radnika na crno, poslodavcu naložiti da ga prijavi od dana kada je počeo raditi, a ako se to ne može utvrditi, onda bi poslodavac bio dužan za tri mjeseca retroaktivno uplatiti plaće i doprinose.
Poslodavcima bi se, ipak, dala prilika za popravni – za prvo otkriće neprijavljenog rada radnika bi morali prijaviti za posljednja tri mjeseca, za drugo na šest mjeseci, a u slučaju da ih inspekcija i treći put uhvati opet bi im se izrekla obaveza prijave radnika za šest mjeseci retroaktivno i mjera zabrane obavljanja posla na mjesec dana. No, i ta se zabrana ukida ako poslodavac u roku od tri dana plati kaznu i prijavi radnika.
Ako poslodavac ne prijavi radnika u tom roku, prijave će provesti Zavod za zdravstveno osiguranje i Zavod za mirovinsko osiguranje. Porezna uprava donijet će “rješenje po službenoj dužnosti o obaveznim javnopravnim davanjima za razdoblje od utvrđenog dana početka rada odnosno tri/šest mjeseci retroaktivno”.
Ideja je i da se osnuje i javni registar “bijelih” i “crnih” poslodavaca, tj. onih koji su uhvaćeni da radnike zapošljavaju nelegalno i onih koji poštuju zakonske regule – nešto poput javnog stupa srama i putokaza radnicima što mogu očekivati kod određenog poslodavca.
U HUP-u apeliraju da se pri donošenju ili izmjeni propisa pazi na propisivanje uvjeta, njihove opravdanosti i smisla. Tvrde da je siva/crna ekonomija najčešće rezultat “neprimjereno i nerealno postavljenih uvjeta i komplicirane, nejasne ili neprovedive administrativne obveze”.
Kao pozitivan primjer suradnje socijalnih partnera navode građevinski sektor – kolektivni ugovor za graditeljstvo određuje minimalne plaće i obvezno se primjenjuje na sve radnike i poslodavce.
*********************************INTERMEZZO**********************************