Misteriozne strukture na dnu Jadrana
U tijeku mapiranja Jadranskog mora u podmorju Lastova, Mljeta i Visa, istraživači su otkrili zasad nepoznate strukture koje svojim oblikom podsjećaju na pčelinje saće. Ove impresivne formacije visoke su oko četiri metra, a njihov promjer doseže dvadesetak metara.
U medijima predstavljena kao senzacionalna informacija, postojanje saćastih struktura zasad nepoznate starosti i podrijetla, postala je javna prvih dana siječnja 2024. godine tijekom predstavljanja rezultata projekta izrade nacionalne karte morskih staništa.
Nacionalna karta inače po prvi put prikazuje 51 posto površine podmorja hrvatskog dijela Jadrana. U prvom redu riječ je o priobalnom području koje se prostire na 28 tisuća četvornih kilometara podmorja, s detaljnim podacima do dubine od 40 metara.
Ekspedicija najavljena za proljeće 2024.
“Ne znamo na koji su se način te strukture razvile tako da već planiramo ekspediciju u proljeće kako bismo detaljnije istražili takve stvari ” rekao je ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode i okoliša i MINGORP Aljoša Duplić u razgovoru za Radio Split čiji je povod bio predstavljanje projekta na kojem je radilo dvjestotinjak stručnjaka. Karta predstavlja velik korak naprijed za Hrvatsku i jedinstvena je inicijativa na cijelom Mediteranu o čemu je prvi pisao portal Morski.hr
“Geolozi su vidjeli stara paleokorita naših rijeka. Mogli bi brojni istraživači godinama raditi na podacima koje smo sada prikupili. Projektom je predviđeno kartiranje do nekih 100-tinjak metara dubine, a toliko smo i detaljno kartirali, osim u Jabučkoj kotlini, gdje smo došli do otprilike 200 metara dubine, ali se modelom došlo do nekih 270 metara dubine. Najdublja točka u Jadranu je 1233 metra, ali taj dio posla se očekuje u nastavku kartiranja preostalih 49 posto našeg podmorja” kazao je Duplić za radio Split i dodao kako će više informacija o saćastim strukturama biti poznato u proljeće kada se planira i ekspedicija koja bi trebala saznati o čemu se radi.
U razgovorima sa stručnjacima, oceanografima i hidrografima portal Blaga & misterije kako takve strukture mogu biti geološkog ili biološkog podrijetla, gdje za sada svi isključuju ljudski utjecaj i odbijaju špekulirati o drugim mogućnostima.
Karta predstavlja ključnu polazišnu osnovu za očuvanje te pametno i održivo korištenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje, održive ribarstvo, turizam i svako drugo korištenje morskog prostora. Ona se smatra preduvjetom za sustavan pristup zaštiti 30 posto Jadrana pod nacionalnom jurisdikcijom RH do 2030. godine.
Javnost i stručnjaci moći će ju koristiti kod planiranja gospodarskih i održivih potencijala kako bi se smanjila emisija ugljika iz morskog dna, poboljšanja stanja očuvanosti i zdravlja morskih ekosustava i podizanja njihove otpornosti na pritisak globalnog zagrijavanja koji je u moru osobito izražen.
Karta je dostupna javnosti i može se pogledati OVDJE.
*********************************INTERMEZZO**********************************
