13. ISABS konferencija u znaku novih istraživanja raka i umjetne inteligencije

13.ISABS konferencija nastavljena je u utorak 18. lipnja popodnevnim dijelom programa koji je započeo predavanjem svjetski poznatog Nobelovca prof. Gregga Semenze. Prof. Gregg Semenza američki je fiziolog i profesor medicine na Sveučilištu Johns Hopkins i dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 2019. godine za otkriće mehanizma kojim stanice osjete i reagiraju na nisku razinu kisika. Prof. Semenza u svojem je predavanju predstavio izuzetno precizne biološke mehanizme regulacije opskrbe kisikom na razini stanica i cjelokupnog organizma, kao i terapeutske učinke čimbenika koji induciraju hipoksiju (HIF faktora), odnosno  transkripcijskih aktivatora koji reguliraju gene za isporuku i potrošnju kisika u stanicama. Ovi su čimbenici također povezani s kontrolom i inhibicijom rasta kancerogenih stanica što pruža nove mogućnosti u napretku imunoterapije u borbi protiv raka.

Poslijepodnevnu sekcija na temu imunoterapije otvorio je prof. Guido Kroemer predstavivši najnovije spoznaje o povezanosti hormona stresa i njihovog negativnog utjecaja na imunološki odgovor na pojavu raka te moguće terapeutske pristupe u liječenju. Profesor Kroemer je naglasio da, iako je izravan učinak stresa na pojavu raka minimalan, stres ipak značajno utječe na evoluciju, širenje i ishode liječenja raka. Negativan učinak stresa vidjiv je i kroz njegov utjecaj na metabolizam kao i crijevnu mikrobiotu, čime neizravno utječe na imunološke odgovore protiv raka. U nastavku prof. Laurence Zitvogel je održala predavanje o povezanosti crijevne mikrobiote, odnosno njenog disbalansa i imunološkog nadzora tumora, a prof. Nikolaos Skartsis predstavio je liječenje putem regulatornih T-stanica (Treg) za staničnu terapiju, čija se uloga u transplantacijama i autoimunim bolestima sve više istražuje u kliničkim ispitivanjima. Njegovi rezultati su pokazali da ljudske Treg stanice pozitivno reagiraju na pro-upalne citokine bez ugrožavanja njihove linijske identiteta ili funkcije, što se može iskoristiti u terapijske svrhe. U nastavku je prof. Saad Kenderian predstavio T-staničnu terapiju kao snažan i potencijalno učinkovit lijek u liječenju pacijenata s različitim tipovima leukemija. Uslijedilo je predavanje o cijepljenju dendritičnim stanicama s ciljem liječenja raka i autoimunih bolesti koje je održao prof. Zwi Berneman, dok je prof. Robert Ferris prezentirao inovativne terapije i usklađivanje intenziteta liječenja za pacijente s rakom glave i vrata. Profesor je predstavio personalizirane strategije imunoterapije u liječenju raka te rezultate kliničkih ispitivanja koja su u tijeku. Sekcija je zaključena predavanjem prof. Elizabeth Appleton koja je naglasila važnost korištenja  endogenog T-staničnog receptora (TRC) u stanicama tumora i potencijal za korištenje virusnog imuniteta u terapeutske svrhe.

Treći je dan kongresa započeo sesijom o jednoj od najaktualnijih tema današnjice, umjetnoj inteligenciji (AI), i njenoj primjeni u medicini u svrhu poboljšanja dostupnih metoda liječenja.  Sesiju je otvorio prof. dr. sc. Jung Kyoon Choi, s predavanjem o korištenju umjetne inteligencije u imunoterapiji i kreiranju pametnih antitumorskih lijekova visoke specifičnosti te o potencijalu primjene modela baziranih na strojnom učenju za razvoj cjepiva protiv raka. Zatim je dr. Tae Hyun Hwang s Klinike Mayo zaintrigirao publiku svojim govorom o upotrebi AI za 3D modeliranje u svrhu analize tumorskog mikrookoliša, koji predstavlja neizostavnu komponentu za bolje razumijevanje patofiziologije tumora. Nastavilo se u sličnom tonu, na sjecištu onkologije i umjetne inteligencije, s odabranim predavanjem dr. Yurija Kogana o primjeni umjetne inteligencije za predviđanje odgovora na terapiju kod bolesnika s melanomom. Prof. dr. sc. Samuel Volchenboum zatim je održao fascinantno predavanje o tome kako se podaci mogu upotrijebiti za opće dobro i poboljšanje zdravstvene skrbi, s posebnim naglaskom na pedijatrijske onkološke pacijente i rijetke bolesti. “Na globalnoj razini, od ukupnih smrtnih slučajeva djece uzrokovanih rakom, čak 43% njih nikada nije bilo dijagnosticirano. U afričkim zemljama, ta poražavajuća brojka iznosi 57%, dok je u Europi i SAD-u iznosi samo 3%. No, veća dostupnost podataka to može pomoći izjednačiti”, rekao je dr. Volchenboum. Važnost njegovog rada te rada njegove grupe prepoznao je i predsjednik SAD-a, koji im je dodijelio posebno priznanje za predanost otvorenoj znanosti. Uslijedilo je predavanje u kojem je voditeljica sesije, prof. dr. sc. Zvia Agur, održala predavanje o svom radu na modelima strojnog učenja koji mogu predvidjeti smrtnost kod pacijenata s COVID-19 te na vrijeme alarmirati o kritičnom stanju pacijenta. Njen rad upućuje na to da se razlika između onih koji prežive i onih koji podlegnu infekciji nalazi u genima koji kontroliraju proces glikolize i ovise o količini kisika u organizmu, dok pak sam proces glikolize utječe na replikaciju virusa i tijek bolesti. Voditeljica sesije zatim je podij prepustila dr. Arezou Ghazani, koja je održala predavanje o unaprjeđenju precizne medicine kroz integraciju genomskih i kliničkih podataka velikih razmjera. Prijepodnevna sekcija završila je predavanjem prof. dr. sc. Manolisa Kellisa, vizionara za primjenu umjetne inteligencije u medicini, koji je održao inspirativno predavanje o korištenju AI u razvoju terapija za razne bolesti. “Zamislite kada biste mogli ušetati u kongresnu dvoranu i točno znati s kime trebate razgovarati. Ili kada bi svaki znanstveni rad imao poveznice za sve relevantne radove na tu temu. Koliko vas je uzbuđeno tom mogućnošću?”, pitao je kongresnu publiku. Dr. Kellisu odgovorila je puna dvorana podignutih ruku, što najbolje potvrđuje relevantnost njegovog predavanja.

U sklopu bogatog programa ovog prijepodneva također je održan i sastanak Liječničke i antidopinške komisije Europskog olimpijskog odbora te su predstavljene dvije knjige. Prva promocija održana je za knjigu “Gunshot in Croatia”, autorice Xiaping Jiang koja govori o identifikaciji žrtava Domovinskog rata u Hrvatskoj. Prof. Primorac se u svom govoru tijekom promocije prisjetio tog zahtjevnog razdoblja i zahvalio ključnim osobama koje su sudjelovale u navedenom, kako onima iz inozemstva, poput prof. Henryja Leeja i prof. Mitchella Hollanda, tako i onima iz Hrvatske i regije, poput prof. Damira Marjanovića i prof. Šimuna Anđelinovića.

U nastavku je predstavljeno i drugo izdanje udžbenika “Forensic DNA Applications: An Interdisciplinary Perspective”, urednika Dragana Primorca i Mosesa Schanfielda.

*********************************INTERMEZZO**********************************

Donirajte Udrugu Mlada pera - IBAN: HR3124020061100838696

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

2 thoughts on “13. ISABS konferencija u znaku novih istraživanja raka i umjetne inteligencije

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.