Hrvatska konačno zabranjuje ugovaranje plaće u neto iznosima

Poslodavcu koji ne ugovori bruto plaću prijeti kazna od 60 do 100 tisuća kuna. Zabranjuje se i sporazum kojim se radnik odriče minimalne plaće, a kazne za prekršitelje i u ovom slučaju su također od 60 do 100 tisuća kuna…

Minimalna plaća u Hrvatskoj u posljednjih je pet godina rasla više od 36 posto, ali je ona i dalje među najnižima u Europskoj uniji. Niži iznos minimalne plaće od Hrvatske imaju samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska i tu činjenicu u svom prijedlogu izmjena i dopuna zakona o minimalnoj plaći ističe i Vlada kao razlog da se minimalna plaća još bolje uredi, a samim time posredno, ako je to moguće, i poveća. Iako u prijedlogu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, što je objavljen na Vladinom portalu e-savjetovanje, nema odredbi kojima bi se povećavao iznos minimalne plaće, vjeruje se da je to boljim uređenjem, gotovo pa obilaznim putem, moguće postići.

Tako bi se, za početak, zabranilo ugovaranje minimalne plaće u neto iznosu. Vlada je tu odredbu odlučila ugraditi u ovaj zakon, iako je u krovnom Zakonu o radu jasno propisano da se plaća ugovara u bruto iznosu. No, to nije priječilo poslodavce da s radnicima potpisuju dogovore na neto iznos minimalne plaće, čime oni s najnižim primanjima zapravo nisu imali nikakve koristi od poreznih rasterećenja jer bi njihova plaća i dalje ostajala ista, piše Novi list.

Neisplata minimalca

To znači da bi svaki poslodavac s radnikom, primjerice za ovu godinu trebao ugovoriti minimalnu plaću u bruto iznosu od 4.250 kuna, a ne u neto iznosu od 3.400 kuna. Poslodavcu koji to ne učini prijeti kazna od 60 do sto tisuća kuna. Nije to jedini način na koji su poslodavci zakidali radnike s minimalnom plaćom, dio njih radnicima nije isplaćivao ni taj minimum, i još su potpisivali ugovore kojima se radnici odriču isplate minimalne plaće. Ta se praksa sada zabranjuje, takav se sporazum radnika i poslodavca proglašava ništetnim, a poslodavcu prijeti kazna od 60 do sto tisuća kuna.

Vlada u obrazloženju tih odredbi ističe da je broj radnika koji primaju minimalnu plaću i dalje visok te je u prosincu 2020. godine taj udio bio 4,22 posto od svih zaposlenih, odnosno za minimalnu je plaću radilo 46 tisuća radnika. U prvom kvartalu ove godine taj se postotak i povećao pa je udio radnika koji primaju minimalnu plaću bio 4,73 posto. Dio tih radnika vjerojatno je i minimalnu plaću uspio dobiti zahvaljujući državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, a ispada da je u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine gotovo svaki dvadeseti radnik radio za minimalac.

Inspektorat

Vlada u svom dokumentu navodi i to da je prema dostupnim podacima Državnog inspektorata značajan udio prekršajnih postupaka otpada na neisplatu zakonom propisane minimalne plaće radnicima. Utvrđeno je da prošle godine poslodavci za 1.689 radnika nisu isplatili ni minimalnu plaću, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.

– Evidentirane su i teškoće u provedbi propisa i nadzoru nad njihovom primjenom ako se plaća ugovara u neto iznosu, a određena specifična problematika nastaje i uslijed činjenice da ni u jednom važećem propisu nije izrijekom zabranjeno odreći se od isplate minimalne plaće.

Povećati dodatke

Sve navedeno otvara mogućnosti zlouporaba, objašnjava Vlada zašto se zapravo odlučila i u Zakonu o minimalnoj plaći istaknuti da se plaća ugovara u bruto iznosu i da nije dopušten sporazum po kojem se radnik odriče isplate minimalne plaće.

Nadaju se u Vladi da će boljim definiranjem onoga što ne ulazi u minimalnu plaću, a to su dodaci za prekovremeni rad, rad nedjeljom, ali i svi dodaci za uvjete rada i iz kolektivnih ugovora, barem malo povećati plaću onih koji primaju minimalac.

– U iznos minimalne plaće ne ubrajaju se povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, novi je članak koji se dodaje u zakon o minimalnoj plaći. Uz njega stoji i to da će poslodavca taj rad plaćati najmanje u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu. Tako prekovremeni rad ili dodatak za uvjete rada više ne bi bili plaćeni, primjerice jednu kunu, ili uključeni u minimalnu plaću, ali »kvaka« je u tome da samo jedna djelatnost u Hrvatskoj, i to graditeljstvo, ima proširenu primjenu kolektivnog ugovora čime se on odnosi na sve radnike u toj industriji. Ostali bi to tek trebali potpisati pa da njihovi radnici to i osjete na minimalnoj plaći.

*********************************INTERMEZZO**********************************