Intervju: Dejan Kovač – iznenađenje za drugi krug?
Ekonomist s američkog sveučilišta Princeton Dejan Kovač istaknuo je svoju kandidaturu za hrvatskog predsjednika, najavljujući javne nabave, predstečajne nagodbe i subvencije kao ključne točke svoje kampanje. Član je Američkog ekonomskog društva i Kraljevskog ekonomskog društva te prvi Hrvat zaposlen na Woodrow Wilson školi javnih i međunarodnih odnosa.
Hvala Vam što se pristali dati ovaj kratak intervju za Međimurje info, mali neprofesionalni lokalni portal. Kako sami za sebe kažemo da smo portal bez dlake na jeziku, prvo pitanje odmah u tom stilu: još nije jaka potražnja za intervjuima ili ima drugi razlog zbog kojeg ste pristali dati nam intervju?
Drago mi je da ste bez dlake na jeziku, takav sam i ja i to iznimno fali u našoj politici. Pa evo procijenite sami po zadnjim intervjuima po portalima i TV-u da li ima potražnje. Dajem svima intervjue ovisno o rasporedu i putovanjima po Lijepoj našoj. Novinarstvo, a posebno istraživačko novinarstvo ima važnu ulogu u svakoj demokraciji. Nažalost u Hrvatskoj, pravo novinarstvo se baš i ne cijeni.
Nezavisni ste kandidat, ali Vas podržava HSLS koji ne uživa baš popularnost svojim koalicijama samo da opstane na političkoj sceni. Bili ste član HSLS-a, oni su kontaktirali Vas ili Vi njih? Kako je došlo do te podrške?
Nisam bio član nijedne političke stranke. Zajedničku suradnju sam počeo s g. Hrebakom na projektu transparentnosti proračuna u Bjelovaru, jedan izvrstan projekt u sferi političke transparentnosti i odgovornosti. Cilj nam je ovaj projekt uvesti na razine cijele Hrvatske. Ovakav tip projekta bi uvelike smanjio korupciju na lokalnoj razini u kratkom, a pogotovo nakon jednog ciklusa lokalnih izbora i u dugom roku. Bitno je za napomenuti da je HSLS jedina stranka koja je po principu meritokracije predstavila nezavisnog kandidat tj. tražila je adekvatnu osobu van granica stranke koja bi adekvatno predstavljala ulogu predsjednika. Nešto što se u hrvatskoj politici ne može vidjeti.
Vi ste ekonomista. Zar nije premijer taj koji može utjecati na ekonomiju, predsjednik baš i ne? Ili prvo kandidatura za predsjednika pa sljedeći put za premijera preko HSLS-a?
Što to znači da se ekonomisti ne smiju kandidirati za predsjednika? To je krivi pogled na svijet. Da su nas do sada vodili pravi ekonomisti, ne ovi lokalni samoprozvani ekonomisti, možda država ne bi bila u ovakvoj situaciji da su nas prestigle Bugarska i Rumunjska. Trenutno većina mojih protukandidata su pravnici. U zemlji od 9000 zakonskih propisa, gdje se zakoni ne poštuju i s razinom korupcije afričkih zemalja, da li stvarno mislite da će pravnici i uvođenje novih zakona riješiti probleme u državi?
Iako nije u domeni predsjednika, što mislite o sadašnjoj kurikularnoj reformi?
Kompleksna tema za kratki odgovor. Mislim da se treba raditi kurikularna reforma, ali bilo bi dobro ministrici Divjak kad bi poslušala malo i relevantne ljude u polju, a ne samo osobe koje su politički instrumentariji za održavanje statusa quo. Kao i sve u životu, za promjene treba hrabrosti. Počelo je obećavajuće, ali moram reći da kako vrijeme prolazi da su mi se očekivanja smanjila.
Jeste li vjernik? Vjeronauk u školama?
Što je definicija vjernika? Da li idem u crkvu? Ne idem, osim na krštenja i ostale sakramente. Svi imamo sve sakramente, ali ne idem u crkvu osim za Božić ili Uskrs. Jedan period nisam uopće prilazio crkvama, bio sam u «svađi sa Bogom». To je bilo kad mi je mama umrla. Moja mama je bila jedna prekrasna osoba i ona je nas sve od djetinjstva usmjeravala ka vjeri, onda kad je umrla, umro je i dio mene, pogotovo taj duhovni dio… Trebalo je dugo vremena da to vratim, skroz do rođenja moje djece.
Vjeronauk u školama da, ali samo kao izborni predmet. Svatko ima slobodu na vjersko samoodređenje.
Po Vama, trenutno najveća negativnost i najveća pozitivnost Hrvatske?
Najveća negativnost je što je zavladala apatija i ljudi ne vjeruju u bolje sutra, a s druge strane najveća pozitivnost je da se Hrvati nikad ne predaju! I upravo na najveću pozitivnost računam u svojoj kampanji da razbijemo najveću negativnost tj. mit da bolje sutra ne postoji. Itekako postoji, vratio sam se u Hrvatsku da to pokažem svojim građanima, da bolje sutra postoji i da se vrijedi za njega boriti.
Vaš stav o pravima manjina i tu u prvom redu ne mislim na srpsku manjinu već onu koja je pretežna u Međimurju, a to je romska manjina?
Čisto s ekonomske strane, mislim da država nije dovoljno napravila da se potakne integracija Roma u društvo, pogotovo romske djece. Kolege sa CERGE-a su u Pragu radili upravo takve projekte i imali su dosta dobre rezultate. Nešto što bi mi mogli naučiti od njih.
U kakvim ste odnosima s LGBT zajednicom, imate li kojeg gay prijatelja?
U Hrvatskoj baš i ne ili se osobe nisu javno deklarirale. U SAD mnogo, jer tamo je to svakodnevica. Tamo vas nitko ne sudi po boji kože, vjeroispovijesti, nacionalnosti i/ili spolnoj orijentaciji. Jednostavno gledaju na sadržaj osobe. Nešto što bi htio, upravo taj dio demokracije prenijeti i na Hrvatsku.
Što mislite o Trumpu i o Putinu?
Ovisi u kojem dijelu domene djelovanja. Trump bi trebao poraditi na odnosima prema drugima u diplomaciji, ne može imati takvu retoriku, nije ovo business. A Putin obrnuto, trebao bi poraditi na businessu, tj liberalizirati dosta tržišta.
Mislite li da su sadašnje predsjedničke ovlasti dovoljne, prevelike ili premale?
Predsjedničke ovlasti su taman. Povijest nas uči da nas previše ovlasti u rukama jedne osobe vraća autokratskom stilu vođenja što je pogubno za ovakve mlade demokracije.
Što znate o Međimurju?
Većinom znam nogometne terene na kojima sam igral, ali ne poznam baš toliko međimurske vinograde. 😀
Hvala Vam što ste dali priliku građanima Međimurja da Vas upoznaju pa za kraj jedno važno pitanje: kakve su Vaše pjevačke sposobnosti?
Nisu k’o Škorine, a niti kao Kolindine.
Hvala Vam što ste odvojili vremena za ovaj intervju i na iskrenosti. Nadam se da se opet čujemo prije drugog kruga!
_____________________INTERMEZZO_________________
_____________________________________________________