Kineska sonda sletjela na tamnu stranu Mjeseca

Kina je uspješno spustila robotsku letjelicu na tamnu stranu Mjeseca, prenosi BBC. Kineski državni mediji pišu da je u 10:26 sati po pekinškom vremenu bespilotna sonda Chang’e-4 dotaknula Južni pol-bazen Aitken (SPA).

Ovo je prvi put da se letjelica spustila na neistraženu stranu. Sve prijašnje misije odrađene su na strani Mjeseca koja je okrenuta prema Zemlji.

Kineska sonda uspjela je poslati i nekoliko prvih fotografija s površine Mjeseca – s obzirom na to da nema mogućnosti izravne komunikacijske veze, svi podaci najprije se šalju na odvojeni satelit, a zatim se prenose na Zemlju.

#BREAKING China’s Chang’e-4 probe lands successfully on far side of the moon at 10:26 a.m. BJT Thursday, marking the first ever soft-landing in this uncharted area pic.twitter.com/rTlJ4EzOw2

— CGTN (@CGTNOfficial) 3. siječnja 2019.

Bespilotna sonda Chang’e-4 opremljena je instrumentima za analizu geologije neistražene regije mjeseca te onima za provođenje bioloških eksperimenata. Prošlih su godina izvedene brojne misije na Mjesec, međutim velika se većina svela isključivo na orbitiranje, preletavanje i sudaranje. Posljednja misija s ljudskom posadom bila je Apollo 17 koja je izvedena 1972. godine.

Sonda Chang’e-4 lansirana je 7. prosinca prošle godine iz kineskog Centra za lansiranje satelita Xichang, a u mjesečevu je orbitu ušla pet dana kasnije, 12. prosinca.

Glavni je cilj kineske misije na Mjesec istraživanje kratera Von Kármán koji se nalazi u bazenu Aitken, a za koji se smatra da je igrao veliku ulogu u mjesečevoj povijesti. “Ta struktura ima promjer veći od 2.500 kilometara i duboka je više 13 kilometara. Riječ je jednom od najvećih kratera nastalih udarcem u Sunčevom sustavu i najvećem, najdubljem i najstarijem bazenu na Mjesecu”, rekao je za BBC Andrew Coates, profesor pri Laboratoriju za svemirske znanosti Mullard.

Video: #China‘s Chang’e-4 makes historic landing on moon’s far side https://t.co/OckokVjnh8 pic.twitter.com/x3YferTF1o

— CGTN (@CGTNOfficial) 3. siječnja 2019.

Sonda sadržava i pretinac kapaciteta tri kilograma sa sadnicama krumpira i uročnjaka te jajašca dudovog svilca. Biološke eksperimente dizajnirali su djelatnici 28 kineskih sveučilišta.

Uz geološka i biološka istraživanja, znanstvenici se nadaju da će se tijekom ove misije izvoditi i radijska astronomija. Naime, tamna je strana mjeseca zaštićena od radijskih signala sa Zemlje pa se ova misija nameće kao odlična prilika da se i to pokuša.

Znanost, međutim, nije jedini cilj ove misije. Kina će se njome pokušati nametnuti kao vodeća svjetska sila u istraživanju svemira. Voditelj NASA-e Jim Brindestine rekao je da je ovo “impresivan pothvat”. Australska svemirska agencija ponudila je Kinezima čestitke.

Malcolm Davis, viši analitičar za obrambene strategije pri Australskom institutu za stratešku politiku, rekao je za The Guardian da bi ovaj pothvat mogao motivirati Sjedinjene Američke Države da se više angažiraju na polju svemirskih aktivnosti. “Mogu zamisliti da ćemo uskoro čuti najavu da Kinezi planiraju do 2030. godine na Mjesec poslati svoje astronaute”, zaključio je Davis.

_____________________INTERMEZZO_________________

_____________________________________________________