Koje su najviše građevine u Europi?

Pojam „skyscraper“ odnosno neboder prvi se put spominje 1880-ih godina, a njegovo značenje se od tada značajno promijenilo. Dok je u 19. stoljeću ovaj pojam označavao građevinu visoku od 10 do 15 katova u kojoj se osim stanova nalaze i poslovni prostori, danas pojam skyscraper vežemo uz sve građevine koje su više od 100 metara.

Znate li u koja europska država ima najviše nebodera viših od 100 metara ili u kojoj se europskoj državi nalazi najviša građevina u Europi? Zašto je najviša građevina u Hrvatskoj jedno vrijeme bila bez građevinske dozvole?

Trend gradnje nebodera

Kao što smo već spomenuli prvi put pojam nebodera upotrebljen je u 19. stoljeću kada se javila ideja i potreba za boljim iskorištavanjem zemljišnih parcela, odnosno kada se pojavila potreba za gradnjom stambenih jedinica na kat. Daljnjom urbanizacijom i migracijom ruralnog stanovništva u gradove potreba za neboderima postala je sve veća, a život bez njih nezamisliv.

Neboderi kao građevine nisu bili izrazito popularni sve do 1970. godina kada bilježimo značajan porast ovakvog načina gradnje u urbanim sredinama. Prvi je neboder u Hrvatskoj izgrađen 1933. godine na uglu Masarykove i Gundulićeve ulice koji je još uvijek nalazi na istome mjestu. Danas Hrvatska broji samo jedan neboder  viši od 100 metara, a radi se o Dalmatia Toweru u Splitu koji je visok 135 metara.

Europske države s najviše nebodera

Pri samoj analizi dolazimo do jednostavnog zaključka kako je broj nebodera viših od 100 metara usko povezan sa stupnjem razvijenosti stoga upravo najrazvijenije države Europe imaju i najveći broj nebodera. Iz sljedeće analize, isključili smo sve države čiji se teritorij većinom ne nalazi na europskom kontinentu, odnosno Rusiji i Tursku, budući da je teško bez detaljnije analize točno utvrditi koji se broj nebodera većih od 100 metara nalazi na kojem kontinentu.

Kada pogledamo Europu kao kontinent dolazimo do podatka kako se najviše nebodera viših od 100 metara nalazi u Velikoj Britaniji njih 133, a država koja ima najviše nebodera viših od 100 metara u Europskoj Uniji je Francuska s njih 95. Pri samom vrhu naše liste nalaze se Njemačka, Španjolska i Nizozemska.

Koje su najviše građevine u Europi?

Najviše građevine u Europi

Trenutno u Europi postoji 100 nebodera koje su visoki preko 190 metara. U ovu analizu uključili smo i građevine koje su izgrađene u europskom dijelu Rusije i europskom dijelu Turske budući da su neke od njih impozantne veličine.

Najviša građevina na cijelom europskom kontinentu svoj službeno otvaranja imala je 2019. godine kada je službeno potvrđeno da je visoka 462 metra. Ova ljepotica nosi naziv Lakhta centar, a nalazi se u europskom dijelu Rusije i to u St. Petersburgu. Drugo do petog mjesta na našoj listi rezervirano je za građevine koje se nalaze u Moskvi, a visoke su od 373 do 338 metara.

NA šestom mjestu najviših građevina u Europi smjestila se ujedno i najviša građevina u Europskoj Uniji, a to je Varso Tower koji je visok 310 metara. Ovo prekrasno zdanje izgrađeno je 2022. godine i smjestilo se u samom centru Poljskog velegrada Varšave.

Koje su najviše građevine u Europi?

U urbanim sredinama sve je teže doći do zemljišta i radi maksimalizacije prostora grade se stambeni i poslovni neboderi koji su zbog velike napućenosti neophodni za život velikog broja stanovnika. Neboderi u Hrvatskoj nisu rijetkost ali oni veći od 100 metara jesu, budući da postoji samo jedan koji je službeno otvoren 2023. godine u Splitu. Ovaj poslovno-stambeni objekt visok je 135 metara, a prije samog otvaranja imao je problema s građevinskom dozvolom. Investitori se nisu u potpunosti pridržavali projektnog plana te su napravili izmjene na samom vrhu građevine ali se u konačnici sve razriješilo i neboder je dobio zeleno svijetlo za otvorenje.

*********************************INTERMEZZO**********************************

Donirajte Udrugu Mlada pera

Informatička oprema i asortiman bijele tehnike - Centar Tehnike
Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.