Konoplja na hrvatski način
Konoplja je korov čije ljekovito konopljino ulje zahvaljujući umreženim i korumpiranim strukturama u vrhu naše vlasti i uprave plaćamo na desetke puta skuplje nego što stoji njegova proizvodnja.
Mogli bi biti najveći izvoznik konopljinog ulja na svijetu, a umjesto toga izvozimo tisuće mladih ljudi.
Ipak, članovi Slobodne Hrvatske grad Čakovec našli su svijetli primjer proizvodnje konoplje u Međimurju. Posjetili su mladi OPG “Vadlja” iz Donjeg Kraljevca koji vode trojica mladića. Dok većina mladih odlazi iz Hrvatske u potrazi za boljim životom oni su odlučili ostati i boriti se tu za svoju bolju budućnost. Odlučili su se baviti BIODINAMIČKOM proizvodnjom konoplje i češnjaka. Donosimo razgovor sa njima gdje možete pročitati sve o tome od kuda im ideja, kako su počeli i sa kojim se sve problemima susreću.
Kako ste došli na ideju o osnivanju vlastitog OPG-a i inicijativu za bavljenje biodinamikom?
Namjera za neovisnošću, samostalnosti u radu, isticanje vlastitih ideja i uzgoj noviniteta do sada malo ili nikako obrađivanih kultura na međimurskim poljima (konoplja i češnjak) su glavni poticaji osnivanja OPG-a.
Konoplja je iskoristiva za proizvodnju ulja, brašna, čaja, tkanine, građevinskog materijala, kozmetike, CBD, THC supstance. Imunitet, digestivni sustav, kardiovaskularni, živčani, endokrini, pa koža, sam kostur, sve u našem tijelu homeostatički regulira endokanabinoidni sistem.
A domaći češnjak ima veliku prednost naspram uvoznog koji je tretiran tako da se potiče samo kvantiteta, a ne i kvaliteta.
Mi uzgajamo po sistemu biodinamike. Dr. Rudolf Steiner je govorio o povezanosti i utjecaju nematerijalnih sila na fizički svijet, što se praktično primjenjuje u biodinamičkoj poljoprivredi: uzgoju biljaka na principu prirodnih sila, u nas još relativno nepoznat princip rada i tretiranja biljaka.
Kako ste pristupili poslu? Na kojoj površini ste posadili biljke?
Uzeli smo u najam 8 livada u privatnom vlasništvu, od petorice vlasnika, koje desetak godina nisu bile obrađivane, sa 6% humusa. U posao smo ušli sa vlastitom ušteđevinom, a bilo je tu i prikupljanja potrebne dokumentacije, obilazak Državnog katastra, Gruntovnice…
Sada imamo na 2 hektara konoplju i 700 čhv češnjaka.
Za obradu zemljišta posuđujemo strojeve (za tanjuranje, oranje, malčiranje…).
Sadnja konoplje je u proljeće sa sijačicom, ekološko sjeme nabavljamo iz Slovenije, uz prirodno nadohranjivanje rast je 4 mjeseca.
Češnjak sadimo najesen, motikom. Potrebno je 9 mjeseci za rast, uz okopavanje.
Konoplju beremo ručno, pa onda ide u iznajmljenu sušaru.
Pa se odvaja cvijet (i sjemenki) od stabljike.
Cvijet se koristi za čaj, sjemenke za ulje, brašno, proteine, a stabljike za građevinski materijal, vlakna.
I češnjak nakon ručnog branja ide u sušaru, a zatim se plasira na tržište kao biodinamički češnjak.
Primarni cilj nam je kupiti vlastito zemljište, sušaru, potrebnu mehanizaciju, traktor sa priključcima, ali i potaknuti ljude na uzgoj vlastitih namirnica.
Koji su vam problemi u proizvodnji, a kasnije i plasiranju dobivenih proizvoda?
Jedan od većih problema ja svakako zasićenost domaćeg tržišta proizvodima iz uvoza osjetno slabije kvalitete.
Treba potaknuti ljudi na vlastito razmišljanje, a razvijati kolektivnu svijest ljudi, jeftiniji proizvod nije nužno kvalitetan, a kamoli zdraviji, jer je vrlo vjerojatno tretiran na principu GMO. Treba izbaciti GMO i uvoz, a poraditi na prirodnom uzgoju. A tu imamo sustavno kolektivno gušenje OPG-a od strane neadekvatne državne politike.
Recimo, za izradu Ekološkog certifikata (potrebna analiza na pesticide) treba izdvojiti 4.000,00 kn.
Za izradu programa za poticaje od strane države koji izrađuje stručna osoba treba izdvojiti još 5.000,00 kn, a kod nas su poticaji bili odobreni tajkunu Todoriću još dvjema firmama starima 3 mjeseca! Odobrio ih je ministar Jakovina!
Treba regulirati plasiranje na domaće tržište. Mi trenutno plasiramo na slovensko tržište, u suradnji sa slovenskim kolegom koji također ima vlastiti OPG, koji ima 100% povrat novca za sjemenke, prema navedenoj deklaraciji.
Eto, Hrvatska ima pameti i znanja, samo da još dođu i na Markov trg!
Članak napisali i napravili intervju: Slobodna Hrvatska Međimurje
