Ljuljačke za djecu s teškoćama u razvoju – godina treća, predizborni dio!

Kažu samo uporan uspijeva. Ponekad su upornost i tvrdoglavost jedno te isto, no ponekad je itekako dobro znati razlučiti granicu. Osobno se smatram upornom osobom, ponekad mi kažu da sam tvrdoglav. No stvar je jednostavna, u horoskopu sam vaga. A vagama život u nekim elementima nije lak. Cijenim točnost, nastojim odvagnuti tko je u pravu, rečeno je za mene rečeno, nema poslije izmotavanja, a ako je nešto obećano da će biti napravljeno, smatram to obavezom u koju uopće ne treba sumnjati da će se izvršiti.

Jedna od stvari u kojoj sam uporan je, nakon što mi je obećano od strane Grada Čakovca da se prihvaća moj prijedlog, postavljanje igrala za djecu s teškoćama u razvoju. Neovisno o tome što Čakovec jeste Grad prijatelj djece, ravnopravnost i jednakost svih treba pokazivati na svim poljima za žitelje.

Povijest tih traženja možete popratiti preko sljedećih članaka:

[irp posts=”967″ name=”Treba li Čakovec ljuljačku za djecu invalide?”]

[irp posts=”1525″ name=”Čakovec dobiva novo dječje igralište”]

[irp posts=”1623″ name=”Odgovor Grada – ipak i igrala za invalide”]

Kako do danas ipak (još) nije došlo do realizacije tog projekta, postavio sam petorici kandidata/datkinja, Andreji Bogdan, Ljerki Cividini,  Predragu Kočila, Ivanu Kolac i Aleksandru Makovec sljedeće pitanje:

Pozdrav, jedno pitanje: tri godine se već zalažem da Čakovec dobije barem jedno igralo za djecu invalide, od trenutnog gradonacelnika mi je to i obećano, ali naravno ne i ostvareno. Vaš pogled / obećanje o tome?

Aktualnom gradonačelniku Stjepanu Kovaču, koji želi još jedan mandat,  samo sam ispred pitanja dodao:

Sljedeće pitanje sam danas postavio svim ostalim kandidatima za gradonačelnika, naravno, i Vi se možete očitovati!

Do trenutka pisanja ove kolumne dobio sam tri odgovora.

Drugi odgovor poslala mi je Ljerka Cividini:

Pozdrav! Hvala na sugestiji, koja je svakako jedna od točaka koja je ključna u ostvarivanju, jer lokalna je zajednica tu da bude servis svojim građanima i to svima, ne samo određenima. Zalagati ćemo se i mi da uz već postojeća dječja igrališta postavimo i igrala za djecu s invaliditetom, gdje ćemo svakako računati i na Vaše ideje.

Treći mi je odgovorio Predrag Kočila:

Bok! Stvar je potpuno jasna, a ona glasi: “Kako to da se dosadašnji gradonačelnik koji se čak u Saboru pozivao na djecu s teškočama u razvoju nije sjetio u svom četverogodišnjem mandatu napraviti takvo igralište, ali se sjetio napraviti masu derneka po Gradu?”. Moj odgovor glasi: “Da, uz svako veće dječje igralište treba napraviti i igrala za djecu s poteškoćama u razvoju, za djecu u kolicima i ostalu djecu invalide. Napravit ću to jer znam da to ne košta ne znam koliko, ali je potrebna volja.”

Prvi mi je odgovorio Stjepan Kovač, a njegov odgovor namjerno donosim  zadnji:

Postovani,
to je rijeseno. Grad je platio dva igrala za djecu s posebnim potrebama i samo je pitanje dana kad ce biti isporucena i montirana na djecje igraliste na ulazu u perivoj Zrinskih.

Kao što vidite, moj odgovor je: Nadam se da ću se osvjedočiti da su postavljena. Jedva čekam!

Budući da nisam baš vjernik, jer sam još uvijek u fazi Nevjernog Tome, povjerovat ću u to kad vlastitim očima vidim da su igrala postavljena. Volio bih da sa sigurnošću mogu prenijeti jednu poruku svima, i djeci i odraslima: upornost se (ponekad) isplati!