Masovna pobuna nizozemskih farmera proširila se diljem EU

Bale slame su zapaljene na ulicama, a gnojivo je bačeno na vladine zgrade. U međuvremenu su se pojavile video snimke nizozemskih supermarketa u kojima ponestaje hrane.

Prosvjedi nizozemskih farmera zbog vladine politike i rastuće “agflacije” koja uništava njihove poslove proširili su se na više europskih zemalja. Poljoprivrednici prosvjeduju zbog sve većih troškova i vladinih ograničenja na broj stoke i upotrebu gnojiva u pokušaju smanjenja emisije ugljika. Prošli je mjesec nizozemska vlada objavila planove za program vrijedan 22 milijarde funti za smanjenje emisija dušika za 50% do 2030., kako bi se uskladila s propisima EU-a o onečišćenju nitratima. U nekim područjima može biti potrebno smanjenje emisija za 70% ili više, piše Farmers Weekly.uk, a prenosi Novi list.

Prema prijedlozima, farmeri bi morali drastično smanjiti – za 40% – količinu emisija dušikovog oksida i amonijaka koje proizvodi njihova stoka, što bi prisililo mnoge farme na smanjenje, a neke na zatvaranje (vidi ploču u nastavku). Tisuće bijesnih nizozemskih farmera svojim je traktorima blokiralo luke, zračne luke i ceste. Bale slame su zapaljene na ulicama, a gnojivo je bačeno na vladine zgrade.

U međuvremenu su se pojavile video snimke nizozemskih supermarketa u kojima ponestaje hrane. Sada su, u znak solidarnosti, njemački, talijanski, španjolski i poljski poljoprivrednici pokrenuli prosvjede, što je brzo preraslo u kampanju diljem EU-a protiv politika protiv “poljoprivrede”.

Poljoprivrednici se boje da bi oni mogli biti sljedeći i da će njihove vlade nastojati nametnuti slične klimatske politike kako bi bile u skladu s pravilima EU-a, za koje kažu da bi ugrozile njihov život i poremetile globalnu opskrbu hranom. U srijedu, 6. srpnja, njemački poljoprivrednici pridružili su se svojim kolegama nizozemskim poljoprivrednicima kako bi blokirali ceste prema gradu Heerenburgu, na nizozemsko-njemačkoj granici. U Italiji su poljoprivrednici održali traktorske prosvjede na cestama u ruralnim područjima i zaprijetili da će svoje prosvjede prenijeti na ulice Rima. Video objavljen na društvenim mrežama prikazuje desetke traktora koji se skupljaju na seoskoj cesti, a ispričao ga je jedan farmer koji viče: “Mi nismo robovi, mi smo farmeri! Ne možemo spojiti kraj s krajem!”

U Poljskoj su tisuće poljoprivrednika održale prosvjed u Varšavi, noseći protuvladine transparente i plakate. Vikali su: “Dosta je! Nećemo dopustiti da nas pokradu!” i “Mi radnici ne možemo platiti krizu koju su stvorili političari!” Poljski farmeri kažu da sve veći troškovi proizvodnje, posebice gnojiva, ugrožavaju njihovu egzistenciju. Istodobno, kažu da njihova vlada dopušta uvoz jeftine hrane. Dana 1. srpnja, španjolski poljoprivrednici blokirali su autocestu A4 u Jaénu, Andaluzija, prosvjedujući protiv rastućih cijena goriva i osnovnih proizvoda. Na Twitteru je francuski račun pod nazivom “Le convoy de la liberté” (Konvoj slobode) tvitao: “Njemački farmeri također se dižu. nizozemski, talijanski, poljski i njemački, postaje svjetski pokret.”

Razlog prosvjeda

Val prosvjeda koji je započeo u Nizozemskoj potaknut je prijedlozima vlade da se smanje emisije poznatih zagađivača iz tipično intenzivnih sustava uzgoja stoke i usjeva u zemlji. Ovi prijedlozi dolaze kao odgovor na pritisak Komisije EU i pravne izazove ekoloških skupina, koje kažu da vlada nije učinila dovoljno da ispuni uvjete Direktive EU o nitratima iz 1991., osmišljene za zaštitu vodotoka od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora. Kao takva, vlada je iznijela prijedloge koji bi nametnuli smanjenje emisija dušika i amonijaka za 50% u cijeloj zemlji do 2030. godine. U nekim će se područjima u blizini “prirodno osjetljivih” područja nametnuti rezovi od 75-95%, što bi otežalo nastavak bilo kakvog uzgoja – čak i organskog -. Ako zakonodavstvo odobri parlament, regionalne vlasti bi tada imale 12 mjeseci da daju prijedloge za postizanje ovih novih ciljeva. Iako planovi još nisu u potpunosti razvijeni, vlada je navela pet osnovnih opcija za poljoprivredni sektor:

– Uložite u tehnologiju kako biste postigli čišći smještaj za stoku

– Prijeđite na više „kružnu poljoprivredu“, sa smanjenim stopama stoke

– Prilagoditi poslovni model uz obvezno smanjenje stočnog fonda

– Prihvatite financiranje za preseljenje poljoprivrednih poduzeća u nova područja

– Suočiti se s obveznom kupnjom farmi, što dovodi do zatvaranja

To je ostavilo nizozemske poljoprivrednike suočene s velikom neizvjesnošću i ljutnjom na vladu koja je tradicionalno podržavala njihovu industriju i širenje. Nizozemski poljoprivredni sindikat LTO procjenjuje da bi takve mjere mogle natjerati 30% farmi da prestanu poslovati do 2030. Tvrdi da bi novac namijenjen za obvezne kupnje bilo bolje potrošiti na ulaganje u tehnologiju ili upravljanje postupnijim smanjenjem određenih poduzeća. Trenutačno je zastoj između sindikata i Vlade, ali se očekuje da će prijedlozi morati biti preispitani.

*********************************INTERMEZZO**********************************