Međimurska županija u 2019. godini imala veći izvoz od uvoza

Prema konačnim podacima statistike robne razmjene RH s inozemstvom, u 2019. u usporedbi s 2018. i dalje je vidljiv rast izvoza i uvoza, kao i vanjskotrgovinskog deficita, dok je pokrivenost uvoza izvozom gotovo na istoj razini kao lani. Pokazuju to objavljeni podaci u petak, 29.05., Državnog zavoda za statistiku. Među županijama, najveći je izvoz lani nakon Grada Zagreba, imala Varaždinska županija, pa Zagrebačka, Istarska, Međimurska, Splitsko-dalmatinska te Osječko-baranjska županija i Primorsko-goranska županija. Najveći rast izvoza u odnosu na lani imala je među spomenutim Splitsko-dalmatinska županija, a veći izvoz od uvoza imale su Međimurska i Osječko-baranjska županija.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2019. iznosio je gotovo 113 milijardi kuna i u odnosu na 2018. povećao se za 5 milijardi kuna, odnosno oko 5%. Istodobno je ukupan uvoz iznosio oko 185 milijardi kuna, što je povećanje za oko 9 milijardi kuna, odnosno također oko 5% u usporedbi s godinom prije.

S udjelom u ukupnom izvozu od oko 90% u 2019., prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza od 5% i time najviše utjecala na porast ukupnog izvoza RH.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri RH su države članice EU-a i čini oko 68% ukupnog izvoza, koji je u odnosu na godinu prije porastao za oko 4%, te oko 80% ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 8% u odnosu na 2018. Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2019. Njemačka, Italija i Slovenija. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je RH ostvario robnu razmjenu u 2019. i nadalje su susjedne države Bosna i Hercegovina te Srbija, pokazuju podaci DZS-a.

Poredak županija je gotovo isto kao lani. Jedino je Splitsko-dalmatinska županija znatnije skočile na ljestvici s povećanjem izvoza od oko 900 milijuna kuna, s oko 3,6 milijardi na 4,7 milijardi kuna.

Izvoz u 2019 (u tisućama kuna)

Grad Zagreb  35.210.291

Varaždinska županija 7.294.089

Zagrebačka županija 6.475.538

Istarska županija 5.723.591

Međimurska županija 5.380.686

Splitsko-dalmatinska županija 4.751.125

Osječko-baranjska županija 4.433.545

Primorsko-goranska županija  4.300.930

Za sve vodeće županije, ali i ostale, glavna je industrija prerađivačka, a najviše spomenute vodeće izvoze u Njemačku, Austriju, Italiju, Mađarsku i SLoveniju.

Varaždinska županija je i ove godine potvrdila vodeću poziciju u robnom izvozu s gotovo 7,3 milijardi kuna.

Nakon nje, slijedi Zagrebačka županija s robnim izvozom od gotovo 6,5 milijardi kuna. Ta Županija posljednjih godina potvrđuje snagu poduzetništva. U njoj posluju tvrtke poput Rimac Automobila, Lagermaxa, Köning metala, Designer outleta Croatia, Distributivno-logističkog centra RALU, proizvodnog pogona Plive, Eurocabel… Lani je otvoren Novi sortirni centar Hrvatske pošte u Velikoj Gorici, investicija vrijedna 350 milijuna kuna, a tu je i investicija avioindustrije u Jakovlju vrijedna 33 milijuna eura koja će otvoriti novih 600 radnih mjesta i to u visoko tehnološkoj proizvodnoj djelatnosti. U Zaprešiću je otvorena najveća tvornica svježe tjestenine u Hrvatskoj. U rujnu je tvrtka Genera u Svetoj Nedelji  u pogon pustila 14,7 milijuna kuna vrijednu solarnu fotonaponsku elektranu za vlastite potrebe koja je također sufinancirana EU  sredstvima.

Blizina Zagreba i dobra prometna povezanost su važni preduvjeti da se ulagači odluče tu poslovati, a potom i dodatne poticajne mjere koje daje Županija ali i gradovi unutar nje, bilo da je riječ o izravnim novčanim poticajima ili onima kroz ukidanje ili smanjenje nameta za poslovanje. Sve je to vidljivo i kroz službene podatke. Prema podacima za 2018. je tako među vodećim županijama po broju rasta poduzetnika, njihovim prihodima, dobiti, po poticajima za poduzetnike i obrtnike te po rastu plaća.

Sredstva potpore poduzetnicima, nakon posljednje krize izazvane COVID19, povećana su za preko 80 posto i iznosit će ove godine 14 milijuna kuna.

Istarska županija lani je izvezla 5,7 milijardi kuna roba. U istom omjeru je i njen uvoz.

Kako su za portal Župan.hr nedavno rekli u Istarskoj županiji, ‘financijskim poticajima za malo i srednje poduzetništvo sustavno se stvara povoljno poduzetničko okruženja i time doprinosi rastu i razvoju kako postojećih, tako i otvaranju novih poslovnih subjekata te novih radnih mjesta, kao i razvoju cjelokupnog gospodarstva u Istri.’

Osim toga, BDP Istarske županije je znatno veći od prosjeka zemlje, jačaju strana ulaganja koja su samo lani povećana za preko 20 milijuna eura, 4,5 milijuna kuna su lani bili poticaji za poduzetnike…

Među prvim je županijama koje su reagirale u krizi izazvanoj COVID19 te je donijela zajedno s gradovima Istre mjere za pomoć gospodarstvu, a kako bi se što manje osjetile posljedice kroz zatvaranje tvrtki i gubitak radnih mjesta, odnosno kako bi gospodarstvo i izvoz nadalje bili stabilni.

Međimurska županija pak za razliku od većine županija ima veći izvoz od uvoza. Lani je tako izvezla roba u vrijednosti od gotovo 5,4 milijardi kuna, a uvezla roba u vrijednosti 4,5 milijardi kuna, pokazuju podaci DZS-a.

‘To je rezultat naše orijentacije na proizvodnju, jedna smo od najpoduzetnijih županija, a i naši radnici se vrednuju vani, zbog čega imamo i velik interes stranih ulagača. Efikasnost javne uprave temeljni je preduvjet za stvaranje povjerenja s potencijalnim investitorom. Stoga se mnogo ulaže u gospodarske zone. Izdavanje građevinskih dozvola u najkraćem mogućem roku kod nas je uobičajeni način rada. Početak i kraj svake priče su zapravo ljudi, a Međimurci su poznati kao iznimno vrijedni i skromni i upravo su ljudi zaslužni što imamo toliko visoku razinu učinkovitosti.’ – komentira župan Matija Posavec.

U podršci osnivanju i razvoju poduzeća aktivan je Tehnološko-inovacijski centar čiji se kapaciteti šire. Od značajnijih ulagača u toj Županiji su HAIX obuća ili pak LTH Alucast koji proizvode dijelove za automobile.

Inače, i Međimurska županija je neki dan donijela mjere za oporavak gospodarstva nakon krize izazvane koronom.

U cilju pomoći privatnom sektoru na području Međimurja, posebice mikro i malim poduzetnicima te u nastojanju da se potaknu investicije i unaprjeđenje poslovanja  gospodarstvenika, objavljen je javni poziv za Program potpora male vrijednosti za razvoj poduzetništva vrijednom 900.000 kuna.

S vrijednosti izvoza od više od 4,7 milijardi kuna slijedi Splitsko-dalmatinska županija, koja ujedno ima i najveći rast izvoza u odnosu na preklani.

Najprepoznatljivija su splitsko i trogirsko brodogradilišta koja dodatno okupljaju veliki broj malih i srednjih proizvodnih i projektantskih tvrtki. Ističe se i Sardina iz Postira koja izvozi 80 posto uzgojene i prerađene ribe.

Inače, ta se je Županija jako profilirala u ICT sektoru, pri čemu Županija daje jaku potporu i gdje znatno raste broj tvrtki iz tog sektora.

I SDŽ je brzo reagirala kako bi spriječila veće posljedice korone, pa je tako uz niz mjera za poljoprivrednike donijela i mjere za poduzetnike, kao što je jednokratna potpora za mikro poduzetnike i obrtnike, potpore za novoosnovane mikro poduzetnike i poduzetnike početnike te sufinanciranje kamata na obrtna sredstva i nabavku opreme za poslovne subjekte a primarno za uslužne i hotelijerske djelatnosti.

Sa 4,4 milijardi kuna izvoza slijedi Osječko-baranjska županija, čiji je izvoz također veći od uvoza. Lani je Županija uvezla 4,2 milijarde kuna roba.

‘Razvoj poduzetništva potičemo kroz 11 programskih aktivnosti. Naše potpore za poticanje gospodarstva prošle su godine iznosile 8,6 milijuna kuna, odnosno dvostruko više nego u prvoj godini našeg mandata. Rezultati su već vidljivi, jer naša županija bilježi najveći broj novootvorenih obrta, malih i srednjih poduzetničkih aktivnosti. Broj aktivnih obrta u prosincu 2019. godine je 4.542, što je 436 više u odnosu godinu dana ranije. Za poduzetništvo mladih, žena i početnika subvencioniramo kamatu, koja je u konačnici nula, a za liniju investicije privatnog sektora 0-0,8 posto’ rekao nam je nedavno u intervjuu župan Ivan Anušić.

Ove je godine plan poticaja 8 milijuna kuna. No zbog posljedica korone, doneseno je još mjera kojima se pomaže gospodarstvu, a velik naglasak stavljen je na poljoprivredu.

Inače, tvrtke za razvoj software su posljednjih godina veliki pokretači razvoja i izvoza.

S izvozom od 4,3 milijarde kuna slijedi Primorsko-goranska županija.

‘Primorsko-goranska županija sa strukturom svog gospodarstva izvozno je orijentirana regija pa je za očekivati da smo i među vodećim regijama po realiziranom izvozu u prošloj godini. Naš jaki turistički sektor lani je bilježio rekordne rezultate, Jadran Galenski laboratorij koji je narastao do vodeće farmaceutske kompanije u široj regiji, izrazito je uspješan na međunarodnom tržištu, a nakon što smo u život vratili najveće kvarnersko brodogradilište 3.maj, vjerujem da će i izvozni rezultat ukupne brodogradnje u PGŽ jačati.  Što se tiče Primorsko-goranske županije kao regionalne samouprave, u svim poljima naše odgovornosti nastojimo maksimalno ubrzati i olakšati gospodarstvenicima. Županija će i dalje raditi na jačanju potpornih institucija s posebnim naglaskom na nove suvremene tehnologije. U sinergiji znanosti, poduzetništva, gospodarstva i nas kao regionalne samouprave, vjerujem da možemo pridonijeti još bržem ekonomskom i gospodarskom rastu ove regije. U svim našim strateškim dokumentima naglasak dajemo na  razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva kroz aktivnosti stvaranja poticajnog poduzetničkog okruženja, privlačenje domaćih i stranih ulaganja, razvijanje gospodarstava temeljenog na znanju i inovacijama te razvijanje zelenog gospodarstva. Županija ima snažan razvojni potencijal u segmentu turizma s naglaskom na zdravstveni turizam, brodogradnji, drvoprerađivačkoj, pomorskoj, energetskoj te farmaceutskoj industriji’, ističe župan Zlatko Komadina.

I ta je županija donijela set mjera uslijed krize izazvane korona virusom

Za poduzetnike tu je mjera nabave opreme i sufinanciranje svih troškova prilagodbe poslovanja novim uvjetima. Iznos potpore je do 30 tisuća kuna za onog tko ima jednog zaposlenog, odnosno do 40 tisuća kuna za one koji imaju više zaposlenih. Županije je za ovu mjeru izdvojila 2,5 milijuna kuna.

Ostale mjere odnose se na potpore razvoju i komercijalizaciji inovacija, kao i subvenciju kamata na poduzetničke kredite za što je predviđen iznos od 2 milijuna kuna. (Lidija Kiseljak)

[give_form id=”6365″ show_title=”true” show_goal=”false” show_content=”none” display_style=”reveal” continue_button_title=”Donirajte djecu”]