Mreža mladih Hrvatske najavila novi prosvjed
Mreža mladih Hrvatske u suradnji s partnerima kroz nekoliko projekata konstantno upozorava na probleme s kojima se susreću mladi koji po završetku školovanja izlaze na tržište rada. Osim problema sa stručnim osposobljavanjem, tvrde, još se i tijekom školovanja, a radom posredstvom studentskih i učeničkih servisa mladi susreću s raznim oblicima iskorištavanja. Na današnjoj konferenciji za medije povodom Međunarodnog dana mladih, iz tog su razloga najavili održavanje prosvjeda, koji bi se trebao održati prvog dana jesenske sjednice zasjedanja Sabora. Njime planiraju poslati poruku kako mladi zaslužuju kvalitetne i sigurne poslove koji bi im omogućili dostojanstven život. Priopćenje Mreže mladih s današnje konferencije u cijelosti je prenijela srednja.hr.
Na konferenciji za medije povodom Međunarodnog dana mladih Josip Miličević, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, pozvao je nositelje političke vlasti da prihvate mlade kao aktivne aktere u društvu jer mladi imaju znanje, želju i volju i zbog toga trebaju biti oni koji govore, a ne samo oni o kojima se govori. Iz tog razloga pozvao je sve građane da se pridruže u kampanji „Vrijedim više“ koja za cilj ima utjecati na politike zapošljavanja mladih, konkretno ukidanje SOR-a i povratak pripravništva. Osim toga, najavljen je i prosvjed prvog dana jesenske sjednice zasjedanja Sabora gdje će se poslati poruka kako mladi zaslužuju kvalitetne i sigurne poslove koji bi im omogućili dostojanstven život.
Mreža mladih Hrvatske, u suradnji s partnerima, već dugo ukazuje na probleme sa stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Od problema sa samim funkcioniranjem te mjere, iskorištavanjem mladih od strane poslodavaca, isključivanjem s tržišta osoba starijih od 30 godina u zvanju u kojem su se obrazovali do nedopustivo niskih naknada koje nisu ni približno dovoljne za dostojanstven, a kamoli samostalan život. Poruke koje dolaze od ministra i iz ministarstva nerijetko su kontradiktorne, SOR je ponekad „protočni bojler“, a nekoliko mjeseci kasnije dovoljno dobar da ministar Pavić u javnosti najavljuje nastavak te mjere. Takve nekonzistentne poruke samo dodatno uznemiruju položaj mladih na tržištu rada. Miličević je stoga pozvao ministra da posluša mlade, a posebno korisnike SOR-a te napokon poduzme konkretne korake za postepeno ukidanje SOR-a, reafirmiranje instituta pripravništva te razvoj kvalitetne sručne prakse u obrazovanju.
S problemima, donekle analognim onima koje je prouzrokovao SOR, mladi se često susreću još za vrijeme svog školovanja. Iskorištavanje mladih kao jeftine i neorganizirane radne snage jasno je vidljivo u loše uređenom sustavu studentskog i učeničkog rada, napomenuo je Karlo Držaić iz Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Suprotno nekim predodžbama, visoko obrazovanje u Hrvatskoj nipošto nije besplatno. Kako pokazuju podaci Državnog ureda za reviziju određeni fakulteti su uprihodili i više od 10 milijuna kuna u jednoj godini samo od školarina, a broj studenata koji plaćaju školarine već godinama je u porastu. Istovremeno su značajno porasli i troškovi života u Hrvatskoj. Tako danas, prema EUROSTAT-u, troškovi života po semestru akademske godine, bez školarina, iznose gotovo 13 000 kuna, odnosno, gotovo 26 000 kuna po akademskoj godini. Uz to, Hrvatska je zemlja s iznimno niskim udjelom studentske populacije koja ima smještaj u studentskim domovima. Primjera radi, 70 000 studenata Sveučilišta u Zagrebu može računati na samo 7 500 kreveta u studentskim domovima.
Ovakve okolnosti prisiljavaju studente da participiraju na tržištu kao jeftina i lako zamjenjiva radna snaga. Pritom ti novozaposleni studenti postaju prekarni radnici, bez uobičajenih radnih prava i potpuno ovisni o dobroj volji poslodavaca koji nerijetko odbijaju čak i isplatiti plaću. Rješenja za ovakvu situaciju postoje, a počinju s uspostavom bolje regulacije studentskog i učeničkog rada, međutim, završavaju tek značajnim povećanjem ulaganja u obrazovanje.
Ana Ćuća iz Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako se uz sve navedene probleme mladi suočavaju i s rizikom od socijalne isključenosti koja nadilazi samo tržište rada, a koja se očituje kroz nejednaku primjenu temeljnih prava prema različitim društvenim skupinama. Mladi koji su izbjeglice, romskog podrijetla, mladi izašli iz sustava alternativne skrbi, mladi s invaliditetom i mladi koji su počinitelji kaznenih djela svakodnevno se bore s diskriminacijom vlastite okoline koja je ojačana samim sustavom koji neadekvatno prepoznaje njihove potrebe i njihov težak položaj. Mjere aktivne politike zapošljavanja trebale bi biti usmjerene upravo na ove osobe, koje su teže zapošljive zbog prepreka s kojima se suočavaju na tržištu rada. Samo takve sveobuhvatne mjere mogu stvarno odgovoriti na potrebe s kojima se mladi suočavaju te je upravo to odgovor na pitanje kako potaknuti mlade na ostanak u Hrvatskoj.
Okupljeni aktivisti su zaželjeli sretan Dan mladih uz poruku: „Budi mlad, budi glasan.“
