Mursko Središće: Očuvati trajni spomen na poginule rudare
Bogata radnička povijest, rad u teškim uvjetima u nekadašnjim rudnicima, teška nesreća na radu u rudniku, trajni spomen na 10 poginulih rudara, novi razvojni potencijali i perspektive ovog grada te suradnja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i Grada Mursko Središće bile su teme razgovora Vitomira Begovića, ravnatelja Zavoda i Dražena Srpaka, gradonačelnika najsjevernijeg grada Republike Hrvatske, smještenog na desnoj obali Mure, uz državnu granicu s Republikom Slovenijom. Razgovoru su bili nazočni Miljenko Cmrečak, dogradonačelnik, Kristijan Antolović, vijećnik u Gradskom vijeću i Antonio Jaić, viši stručni savjetnik u Zavodu.
Mursko Središće gospodarski se počelo razvijati zahvaljujući otkriću nafte 1856. godine u obližnjoj Peklenici i Selnici, izgradnji željezničke pruge Čakovec- Lendava 1889. godine i naftovoda Selnica-Mursko Središće 1901. godine te iskorištavanju ugljena poslije Prvoga svjetskog rata u Peklenici i Murskom Središću. Privatnom tvrtkom Kraljić i Majhen od 1946. godine pod nazivom Međimurski ugljenokopi upravljala je država. No, zbog niske cijene na svjetskom i domaćem tržištu, nafta i njezini derivati istiskivali su ugljen iz tržišne utrke, pa je zadnji ugljenokop zatvoren 1972. godine.
Cijelo područje od Svetog Martina, preko Hlapićine, pa sve do Miklavca bilo je bogato rudama. Danas se mogu vidjeti iskopine „halde“, nakupine zemlje na ravnim poljanama, a upravo su pokraj i oko tih iskopina danas cijeli labirinti podzemnih tunela iz kojih se u prošlom stoljeću vadio poznati, smeđi ugljen.
Život rudara nije bio nimalo lagan, pogotovo ne za one koji su svoje dane provodili u nesnosnim vrućinama podzemnog svijeta, a sve s ciljem priskrbljivanja novca za svoju obitelj. Rudari su živjeli i radili u gotovo nehumanim i teškim uvjetima, a tijekom rada su bili izloženi iznimnim naporima, da bi na kraju radnog dana pješke po nekoliko kilometara odlazili svojim kućama. Rad rudnika obilježila je najteža rudarska nesreća koja je u noći s 8. na 9. studenog 1961. godine pogodila međimurski kraj. U jami “3. maj”, između 14. i 15. etaže, buknuo je požar, poginulo je deset rudara, a tijelo jednog od njih ostalo je zauvijek zatrpano. Na pogrebu se okupilo gotovo 10.000 stanovnika. Desetak godina poslije državna kompanija Međimurski ugljenokopi, koja je u najboljim danima imala i do 1.700 zaposlenih, zapečatila je 1972. godine i posljednje rudarsko okno. Od osnivanja do zatvaranja rudnika iskopano je 4.593.961 tona ugljena ili prosječno 157.626 tona godišnje. Tijekom svog postojanja rudnici su bili nositelji gospodarskog razvitka ne samo Murskog Središća, već i ovog dijela Međimurja. Praktički u gradu i okolici nema obitelji u kojoj barem jedan član nije bio rudar. Zbog toga je grad značajno i danas obilježen rudarskom prošlošću.
Uspomenu na radno intenzivan period u rudnicima čuva Turistički kompleks Cimper u čijem je sastavu Spomen dom rudara u kojem svi posjetitelji mogu saznati više o svakodnevnom životu rudara te poslu kojeg su obavljali, a na središnjem trgu postavljen je spomenik rudaru kojeg su mještani podigli u čast svim rudarima.
Rudari i rudarstvo za Mursko Središće značili su jako puno i zato ne zaboravljamo našu rudarsku prošlost. U današnje vrijeme ovaj grad se uspješno gospodarski razvija, važno je cestovno i željezničko prometno čvorište, a njegovih 6.837 stanovnika svojim aktivnim djelovanjem doprinose obrazovnoj, kulturnoj i športskoj slici grada. Zahvaljujući ljekovitoj vodi, danas Međimurje ima Terme Sveti Martin, jedno od najboljih kontinentalnih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Predstavljajući ovu sredinu gradonačelnik Srpak ističe da je danas 2.100 zaposlenih građana, a na području grada radi njih 1.650. Radna mjesta su nam prioritet, kao i privlačenje mladih koji žele raditi i živjeti u ovoj ugodnoj sredini. I dalje ćemo razvijati brend „grada rudara”, naše malo i srednje poduzetništvo kao i turističke potencijale uz rijeku Muru te promovirati naftno polje u Peklenici, nazvanoj po peklu, lokalnoj riječi za naftu, gdje je, tvrde, 1856. godine otvoreno prvo naftno polje na svijetu, prije onog u Pennsylvaniji, zaključio je gradonačelnik Srpak.
Ravnatelj Begović upoznao je domaćine s djelatnošću Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, kao središnje javne ustanove u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na niz aktivnosti u području zaštite na radu usmjerenih na pružanje stručne pomoći poslodavcima i radnicima u cilju jačanja prevencije radi sprječavanja nesreća, ozljeda na radu, profesionalnih i bolesti povezanih s radom. Teška nesreća i gubitak 10 života rudara u rudarskom oknu u bivšem rudniku u Murskom Središću trajno moraju ostati opomena sadašnjim i budućim generacijama da se nešto slično ne ponovi, jer dobra zaštita i primjereni uvjeti na radu moraju biti na prvom mjestu, rekao je ravnatelj Begović.
U svijetu 28. travnja svake godine prisjećamo se na 28 smrtno stradalih radnika u travnju 1987. godine na gradilištu u državi Connecticut u SAD-u, tijekom izgradnje objekta u američkom gradu Bridgeportu. U znak sjećanja u tom gradu postavljeno je i spomen obilježje poginulim radnicima u toj nesreći. Taj dan Međunarodna organizacija rada proglasila je Svjetskim danom zaštite na radu u znak trajnog spomena na sve smrtno stradale i preminule radnike diljem svijeta.
U Republici Hrvatskoj odlukom Hrvatskog sabora taj dan obilježavamo i kao Nacionalni dan zaštite na radu. Zato osjećamo dužnost da iniciramo na nacionalnoj razini odavanje dužnog pijeteta prema stradalim rudarima u nesreći 1961. godine u Murskom Središću, prigodno uz 28. travnja svake godine u suradnji s Gradom, kako bi i na taj način ukazali na značaj zaštite života, zdravlja i očuvanja radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka. U tom sklopu moguće je organizirati i prateće informativne i edukativne programe koji doprinose osvješćivanju poslodavaca, radnika i drugih dionika o njihovoj važnoj ulozi u zaštiti na radu, promiču kulturu zaštite na radu kao osnovnog ljudskog prava i potiču poboljšanje i unapređivanje zaštite i zdravlja na radu u svakoj radnoj sredini, naglasio je ravnatelj Begović.
Industrije i poslovi nestaju, s njima strojevi i alati i zato je važno očuvati izvorne povijesne vrijednosti, odnosno foto i video zapise, s ciljem prikupljanja eksponata ili stvaranja e-muzeja vezanog za rad i zaštitu na radu. Zavod je pokrenuo aktivnosti na osnivanju e-muzeja zaštite na radu pa je to prilika da se svi imatelji određenih korisnih materijala priključe ovoj akciji.
Gradonačelnik Srpak, pohvalio je i sa zadovoljstvom pozdravio i prihvatio inicijativu ravnatelja Begovića te je izrazio spremnost grada na sudjelovanje u realizaciji navedenih aktivnosti koje čine dodanu vrijednost brendu Murskog Središća, stavljajući u središte čovjeka, njegov život i zdravlje. Na žalost u vrijeme ove rudarske tragedije ona se nastojala minimizirati i prikriti, a znakovito je da nitko nije odgovarao za smrt ljudi, iako je bilo očito da se radilo o propustima u organizaciji mjera zaštite na radu, pa je sve bilo obavijeno velom tajne. Međutim, mi smo kao grad 2011. godine postavili spomen obilježje kako bi sačuvali spomen na te ljude. Iz starih novinskih izvještaja vidljivo je da se sve opravdavalo riječima „da je važno da ljudi imaju gdje raditi, odnosno da je sigurnost ljudi na radu sporedno pitanje“. Zato podržavamo zauzimanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, kao javne ustanove na promicanju dostojanstvenih uvjeta rada te primjerenoj zaštiti zdravlja i ljudskih života, kao najveće vrijednosti rekao je gradonačelnik Srpak.
Tijekom posjeta Murskom Središću ravnatelj Zavoda Vitomir Begović i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, položili su vijenac i zapalili svijeće ispred spomen obilježja na mjestu stradanja odajući počast poginulim i preminulim radnicima rudnika.
IZVOR: ZUZNR
