Telegramova analiza: Vatikanovo preslagivanje u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Kad se već činilo da papa Franjo više ničim ne može iznenaditi hijerarhiju Katoličke crkve u Hrvatskoj, u subotu u podne priredio je senzaciju koju nitko nije očekivao. Za nadbiskupa koadjutora Splitsko-makarske nadbiskupije imenovao je msgr. Dražena Kutlešu, dosadašnjeg biskupa Porečko-pulskog, započinje svoju analizu Telegram, a koju prenosimo u cijelosti!

Biskup Kutleša zamijenit će dosadašnjeg splitsko-makarskog nadbiskupa msgr. Marina Barišića kad on za dvije godine ispuni kanonsku dob i povuče se s katedre nasljednika svetoga Dujma. Osim što je ta vijest zatekla veliki dio kaptolske nomenklature, ona je zaprepastila najveći broj svećenika i vjernika splitsko-dalmatinske biskupije.

Dolazak msgr. Kutleše iz Istre drži se posve neočekivanim budući da splitska biskupija spada među veće, jer uz veliki broj vjernika, ima 208 dijecezanskih svećenika i oko 150 redovnika, pa se iz tih redova novi biskup mogao izabrati bez problema.

PAPA JE OSOBNO PRIMIO KUTLEŠU

Tom odlukom najzadovoljniji je zasigurno zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. On se, ujedno, može smatrati pobjednikom ove runde preslagivanja unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj. Preseljenjem biskupa Kutleše u Split kardinal Bozanić bitno je ojačao svoju poziciju nema samo na Kaptolu, već i u Vatikanu.

Naime, prije dvije godine kad je papa Franjo u Rimu primio hrvatske katoličke biskupe, odlučio je razgovarati na samo s kardinalom Bozanićem, što nije neuobičajeno. No, posve je bilo neuobičajeno što je u osobnu audijenciju primio i biskupa Kutlešu. Bila je to prava senzacija budući da je biskup Kutleša u istom rangu s ostalim biskupima, pa nije bilo nikakvog razloga da ga papa izdvoji od ostalih članova izaslanstva.

Osim, dakako, ako mu neku važnu vijest nije želio osobno priopćiti. Zbog toga se odmah zaključilo da je papa Franjo primio biskupa Kutlešu kako bi mu priopćio da će zamijeniti kardinala Bozanića na mjestu zagrebačkom nadbiskupa. To se moglo zaključiti i iz činjenice da je ta vijest o susretu pape Franje i biskupa Kutleše, što je nesvakidašnja bizarnost, javno objavljena.

Iz toga se odmah počelo nagađati da je biskup Kutleša sigurni nasljednik kardinala Bozanića, kojega je papa u tomu također osobno obavijestio u odvojenoj posjeti. Za biskupa Dražena Kutlešu tvrdilo se tada da ima odlične odnose i veze u rimskoj kuriji u kojoj je boravio neko vrijeme.

PAPA NE FAVORIZIRA BOZANIĆA

U to doba, 2017. i 2018. naveliko se po Vatikanu i Kaptolu pričalo da će kardinal Bozanić, koji nikada nije bio u milosti pape Franje, morati napustiti svoju dužnost. Te priče osnažene su nakon što je u godišnjem izvještaju Vatikanske banke, potkraj 2016., objavljeno da su šestorica članova odbora Instituta za religijske poslove (IOR), kako glasi službeno ime Vatikanske banke, u toj banci imali pohranjeno na svojim računima oko 4 milijuna eura.

Da su kardinalu Bozaniću dani odbrojani zaključilo se iz činjenice da je njegovo ime posebno izdvojeno i spomenuto premda nije navedeno koliko je točno novaca posjedovao na svom računu. Bilo je jasno da se netko iz samog vrha vatikanske hijerarhije potrudio da u javnost izađe ime kardinala Bozanića te da ga se tako kompromitira.

DOŠLO JE DO PREOKRETA

Sada je, međutim, došlo do neočekivanog preokreta. Po jednoj teoriji Kutleša je otpao jer se o njegovom imenovanju za zagrebačkog nadbiskupa previše pisalo u medijima što u Vatikanu ne podnose. Po drugoj verziji, koja kruži kaptolskim kuloarima, skupina kardinala u Vatikanu koja podupire Bozanića, a protivi se politici pape Franje, učinila je sve kako bi on ostao na svojoj funkciji.

Pa su, navodno, uvjerili papu Franju kako bi imenovanje Kutleše izazvalo veliki otpor na Kaptolu te da bi novi nadbiskup imao velikih problema upravljati tako složenim mehanizmom. Pri tomu su papu Franju podsjećali na to s koliko je otpora Bozanić, kao strano tijelo, primljen na Kaptolu. A biskupa Hercegovca, tvrdili su u Vatikanu, još bi teže prihvatili jer bi tu odluku doživjeli kao još jednu, u cijelom nizu prisila koje dolaze iz Rima.

Papa Franje očito je popustio pod pritiscima tog moćnog lobija pa je čak odlučio preseliti Kutlešu iz Poreča u Split i tako ga definitivno prekrižiti kao Bozanićeva nasljednika. Pri tomu se papa poslužio instrumentom koji nije do sada baš prečesto koristio: imenovao je Kutlešu za nadbiskupa koadjutora, dakle biskupa s pravom nasljeđivanja biskupa Barišića koji za dvije godine mora u mirovinu. No, Kutleša ga može zamijeniti i puno prije tog roka, što je manje važno, bitno je da je samo da je odmaknut od Zagreba.

PROMJENE TEK KREĆU

Biskup Kutleša rođen je 1968. u Tomislavgradu u BiH. Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 1993., a 2001. je doktorirao je na rimskom Urbanianumu. Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali, od 1998. do 2006. župni upravitelj u Grudama, bio je docent kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru, te vicekancelar u Biskupijskoj kuriji. Od 2006. do 2011. bio je član Kongregacije za biskupe u Vatikanu, a od 2011. suradnik je Kongregacije za kauze svetih i disciplinu sakramenta.

No, to je tek početak dramatičnog preslagivanja u vrhu Katoličke crkve u Hrvatskoj. Zagrebu. Već se traže nasljednici riječkog nadbiskupa msgr. Ivana Devčića koji je već duže vrijeme bolestan, za požeškog biskupa msgr. Antuna Škvorčevića i zadarskog nadbiskupa msgr. Želimira Puljića koji uskoro odlaze u mirovinu. No nakon novih imenovanja papa Franjo mora pronaći nasljednike za biskupa Kulešu u Poreču te hvarskog biskupa Petra Palića.

Njega je papa imenovao nasljednikom mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića. Biskup Palić je Janjevac, rođen u Prištini, 1972. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Skoplju i Subotici, te Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Palić je zaređen za svećenika Dubrovačke biskupije 1996., a studirao i doktorirao na poslijediplomskom studiju teologije na Teološkom fakultetu Karl-Franzens Sveučilišta u Grazu. Tu je do 2008. upravljao župom Dobl.

TEK ĆE SE VIDJETI KAKO ĆE SE PAPA ODNOSITI PREMA BOZANIĆU

S obzirom na dob biskup Palić, koji ne dolazi iz BiH, mogao bi dugo stolovati u Mostaru. Njegova će zadaća biti riješiti takozvani hercegovački slučaj otpora prema Vatikanu te međugorski fenomen. Palić je bio generalni vikar Dubrovačke biskupije, bio je predsjednik Središnjeg odbora za pripremu posjeta pape Ivana Pavla II. Dubrovniku. Bio je i član Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. Od 2017. vrši službu generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije. Papa Franjo imenovao ga je hvarskim biskupom, 9. ožujka 2018.

Za biskupa Palića govori se da je dobar čovjek, intelektualac, radoholičar, ambiciozan, ponekad čak i tvrdoglav posebno kad su u pitanju odnosi s kardinalom Bozanićem. Poznato je, naime, da se njih dvojica nikada nisu slagali, pa se imenovanje Palića drži svojevrsnom kompenzacijom, za popuštanje pred Bozanićevim lobijem u Vatikanu.

Valja vidjeti kako će se sada papa Franjo odnositi prema Bozaniću budući da nije krio nezadovoljstvo prevelikom politizacijom katoličke Crkve u Hrvatskoj. Vatikan je otvoreno upozoravao kardinala Bozaniću da se Crkva ne bi trebala toliko uplitati u dnevnu politiku i povezivati s političkim strankama jer je to u potpunoj suprotnosti s politikom koju zastupa papa Franjo. Istodobno, na Kaptolu kardinalu Bozaniću žestoko se zamjeralo popuštanje Rimu u slučaju Dajla kao i da se nije dovoljno zalagao da se kardinal Stepinac proglasio svecem.

[give_form id=”6365″ show_title=”true” show_goal=”false” show_content=”none” display_style=”reveal” continue_button_title=”Donirajte djecu”]