UNESCO prijeti: Skinut ćemo Plitvička jezera s liste

Pravi znak za uzbunu u nacionalnom parku Plitvička jezera je golemi broj posjetitelja. Masovni turizam nemilice troši Plitvice u skoro svakom svom pogledu. Od ekološkog do urbanističkog. I to toliko troši da je već zabrinut i UNESCO koji bi Plitvice mogao skinuti sa popisa zaštićene svjetske baštine, upozoreno je u tv-prilogu u emisiji RTL Direkt Zorana Šprajca

UNESCO prijeti da će ovu čarobnu ljepotu skinuti s popisa zaštićene svjetske baštine. Iz prilično jednostavnog razloga – jer je ne štitimo. Naš najstariji i najposjećeniji nacionalni park – uskoro bi to mogao prestati biti.

‘Plitvice su suočene sa nizom, zapravo, dva ključna problema, to je prekomjerno posjećivanje i prekomjerna gradnja, na što nas je sad upozorio i UNESCO na svojim službenim stranicama’, izjavio je Anđelko Novosel, ravnatelj NP Plitvice za RTL Direkt.

Ovih dana kroz Plitivice prođe osam, a na vhuncu sezone će to biti i 15 tisuća posjetitelja dnevno. Sudeći prema posjetiteljima, najvažniji pribor za odlazak u prirodu, sada je definitivno selfie stick.

‘Više im nije dovoljno to da se pridržavaju svih ovih mostića i tih staza već se poprilično kreću i van staza jer se žele malo izmaknuti iz gužve ne bi li dobili ljepše fotografije i tako oštećuju samu sedru što je ujedno I temeljna stvar zbog koje smo mi pod zaštitom UNESCO-a’, kazala je Katarina Poljak, čuvarica prirode, NP Plitvice.

Zbog boljeg ‘selfieja’ i velikih gužvi, proteklih godina pet turista palo je u provaliju, a prošle godine Slovakinja je I poginula. No, uvijek se iznova nađu oni koji žele tamo gdje se ne smije.

Skretanje sa staza, hranjenje riba, namakanje nogu samo su neke od stvari koje turisti vole probati. Pitkoj jezerskoj vodi i zaštićenoj jezerskoj sedri to svakako ne godi, a tek 9 čuvara jedva stiže nadzirati mnogobrojne posjetitelje.

Na svakoj od ulaznica nalazi se popis znakova koji tumače koji su sve znakovi zabranjeni. Usprkos tome mnogi se dovedu u situaciju da plate kaznu i do 500 kuna, a oni koji se usude, odnosno padne im napamet zapaliti vatru, platiti će i 1000 kuna.

Kako bi se takve situacije lakše kontrolirale a priroda očuvala, nužno je organičiti broj posjetitelja, ali i povećati zaradu, kaže ravnatelj Parka. To je jedini održivi način na koji ćemo očuvati Plitivce.

‘To je zapravo i cilj budućeg akcijskog plana upravljanja posjetiteljima koji nam je UNESCO nametnuo još ’98. Još ga uvijek nema. Nije bilo volje ja bih rekao, da se taj plan napravi, jer definitivno taj plan znači jedan zaokret u upravljanju posjetiteljima u NP’, dodaje Novosel.

Područje NP Plitvice proteže se na 300 kvadratnih kilometara, i sav taj prostor je pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska prirodna baština, naravno, mnogi lokalci u tome su znali prepoznati priliku za zaradom.

Apartmani niču kao gljive poslije kiše, i načelno to ne bi bilo ništa loše, kaže ravnatelj Plitvica, kad bi postojao održivi plan. No, prostorni plan donesen je mimo brojnih primjedbi koje uprava Parka upućuje lokalnim vlastima, jer interes investitora je velik, pa koga još briga za zaštitu prirode.

Gost RTL Direkta bio je ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera Anđelko Novosel koji nam je objasnio koliko je ovo upozorenje doista ozbiljno.