Uvozimo krumpir u špici sezone!
Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira poslala je otvoreno pismo medijima s ciljem ukazivanja na probleme u odnosu trgovačkih lanaca i proizvođača, piše Agroklub.
“Godinu dana ulažemo da bi dobili odgovarajuće prinose i kvalitetu, a da ne znamo hoćemo li povratiti troškove, a kamoli nešto zaraditi. Uz to, većinom cijele obitelji rade na gospodarstvu i to im je jedini izvor prihoda“, ukazuju na probleme. Proizvođačka cijena bez bilo kakve zarade je 1,30kn/kg,što znači da bi ona trebala biti minimalno 1,50kn/kg da bi proizvodnja opstala, ističu, “a ako želimo ulagati u nove tehnologije i navodnjavanje da bi postigli veće prinose, treba biti i veća“.
Nezadovoljni zbog uvoza krumpira iz BiH
Skreću i pozornost na problematiku trgovine krumpirom. “Ove godine započeli smo s berbom krumpira puno kasnije nego proteklih godina, najprije zbog mraza krajem travnja, a onda zbog uvezenog krumpira iz BIH. Nije nam jasno kako je RH kao članica EU dopustila uvoz iz BIH u vrijeme kad je našeg krumpira bilo dovoljno za naše potrebe (osim da se stvori umjetni višak u cilju snižavanja cijene.”
Cijena krumpira u EU i do 2,60 kn/kg
U EU je otkupna cijena tijekom srpnja i sada 0,25 – 0,35EUR/kg (1,90 – 2,60kn/kg). “Naše kolege iz Istre i Dalmacije koji zbog mediteranskog podneblja dolaze na tržište 20-30 dana ranije od nas (10.06.) imali su početnu otkupnu cijenu 3,00 – 4,00kn/kg. Pod pritiskom trgovačkih lanaca, nelojalnog uvoza iz Egipta, Cipra, Tunisa i BIH i forsiranjem akcija u trgovačkim centrima, otkupna cijena je do 15.07. kada smo konačno počeli vaditi naš krumpir (iako smo ga već mogli vaditi 01.07.) pala na 1,80kn/kg. Napominjem da su nam imputi proizvodnje isti, a cijena nikad niža.”
Krumpir na akciji
Trenutna zvanična cijena je 1,50kn/kg, ali ga nitko ne kupuje, kažu proizvođači. “Unatoč rekordnoj turističkoj posjećenosti i povećanoj potrošnji mi ne možemo prodati krumpir po realno isplativoj cijeni. Tako još uvijek nismo počeli sa vađenjem značajnijih količina, osim ako ne popustimo snažnom pritisku prodaje po akcijskim cijenama (dokaz tome je svakodnevno bombardiranje akcija u reklamama). Ovih dana kap koja je prelila čašu je krumpir na akciji u pola cijene 1,99kn/kg u jednom trgovačkom lancu. Znači ako je u maloprodaji 1,99kn/kg, proizvođač može dobiti 0,90kn/kg, a ostalo su PDV, troškovi pakiranja i dostave. To se otima kontroli i zdravom razumu jer kad cijena padne, više se za nas proizvođače ne diže.
Svaki od trgovačkih lanaca u RH ima svoje otkupljivače, a oni pak svoje kooperante (proizvođače) od kojih otkupljuju krumpir. Trgovački lanci imaju redovite akcije (svakih nekoliko dana akcija je u drugom lancu, rijetko kad u dva istovremeno). Oni za akciju od otkupljivača, a oni pak od proizvođača traže nižu cijenu. Tada naruče veću količinu (jer se nadaju većoj prodaji, ali i zbog niže cijene), objašnjavaju.
Ucjenjivanje proizvođača akcijama
Nakon akcije prodaja padne (jer je redovna cijena veća), ostanu zalihe u trgovinama (krumpir više nije svjež, kalira, propada, a za to se tereti proizvođača otpisom ili povratom robe ili terećenjem računa) otkup se za taj lanac smanji ili stane jer je akcija u drugom lancu i to je začarani krug.
“Napominjem da u tim akcijama svi radimo ispod cijene isplativosti: i mi, i otkupljivači, i trgovci. Akcije (voća i povrća, ne samo krumpira, ali on je najčešći jer nije sezonsko povrće nego ga ima gotovo cijele godine) služe da se u reklamama privuku kupci da kupe i druge proizvode. Osim toga u tom ratu akcija često se pribjegava uvozu nekvalitetne, nestandardne robe po dampinškim cijenama,samo da bi se nas ucijenilo. Mi trebamo predati krumpir standardne kvalitete, a velike količine robe 3. klase (sitnija kalibraža, nepravilan oblik, koja krastica) bacamo, dok se kod uvoznog to tolerira.”
U EU je praksa da se ne uvozi krumpir dok za tim nema potrebe
U EU postoji praksa da se najprije otkupi krumpir u krugu od 50 km od nekog otkupnog ili trgovačkog centra, a tek kad ga ponestane dopušta se dostava iz drugog kraja države, a kamoli da se uvozi dok imaju dovoljno svojeg. Kod njih je praksa da se u slučaju nepoštivanja etike i pravila u lancu prodaje održavaju dobro organizirani masovni prosvjedi, na što će biti primorani u suradnji sa drugim udrugama proizvođača povrća, voća, mlijeka, mesa i drugih, tvrde proizvođači.
Ukoliko se ubrzo ne postave jasna pravila na tržištu, kažu, neće se dugo održati.
