Zabranjena prodaja kruha na pola i kvarat (frtalj)

Ja sam umirovljenica i sama živim pa mi je jedna veća štruca kruha dnevno prevelika, ne uspijem je pojesti, već mi obično traje dva do tri dana. Osim toga, ljeti se izrezani kraj štruce brzo osuši i stvrdne. Zbog toga u istoj toj trgovini moram kupovati pola štruce »šibenskog kruha«, kazala je Križanić za Zadarski list u članku koji prenosimo u cijelosti!

Val poskupljenja koji je zahvatio cijeli svijet posljednjih mjeseci znatno je između ostalog podignuo i cijene kruha i pekarskih proizvoda. Trenutno je teško naći kruh po cijeni nižoj od 10 kuna za štrucu, osim u ponekim privatnim pekarama koje imaju proizvodnju unutar svojih privatnih prostora te još pokušavaju odoljeti udaru na kućni budžet naših sugrađana, no koliko će to još dugo biti izvedivo, ne znaju niti oni sami. Činjenica jest da posluju s gubitkom ili na čistoj nuli, no pokušavaju postupati ljudski. Poskupljenje neizostavne namirnice gotovo svakog obiteljskog stola je udarac na životni standard građana, najviše onih koji spadaju u najranjivije skupine, koji jedva spajaju kraj s krajem.

Kruh u Hrvatskoj nije samo jedna od najvažnijih popratnih namirnica uz glavni obrok, već je također važna i u tradicionalnom kontekstu, jer potreba za kruhom vuče se još od davnih dana, od sredine prošlog stoljeća, kada su ugljikohidrati poput kruha, krumpira i tjestenine od gladi spašavali brojne višečlane obitelji. Osim toga, mnogim ljudima je gotovo nezamisliv obrok bez barem jedne šnite kruha, tanje ili deblje, integralne ili od rafiniranog brašna. Zbog globalne krize, sve više je sugrađana u teškoj financijskoj situaciji, te na stolu namirnice poput mesa, mesnih prerađevina, povrća i voća imaju sve rjeđe ili gotovo nikako, prehrana im se počinje bazirati, kao nekada našim djedovima i pradjedovima, upravo na ugljikohidratima koje predvodi, neizostavni kruh. Ne kaže se uzalud, imamo za kruh i mlijeko. Ta uzrečica govori upravo o teškim vremenima koja su prošli naši stari, a u othranjivanju i postavljanju na noge svojih potomaka su neko određeno vrijeme bili prisiljeni najviše koristiti upravo ove dvije namirnice. Kruh u pravom smislu mnogima znači život.

Nehuman čin

U ovakvoj situaciji, prema kazivanju naše čitateljice, umirovljenice Emilije Križanić, nekada jedna od perjanica zadarskog gospodarstva, Tvornica kruha Zadar, donijela je odluku koju su proslijedili na adrese svih trgovina s kojima imaju poslovnu suradnju, doznajemo od vlasnika trgovina, da se njihov kruh po novom ne smije rezati i prodavati na polovine i četvrtine. Ljudi su ovom odlukom ostali zatečeni, šokirani, a onda i ljutiti jer u nas se već desetljećima kruh kupovao na nekoliko načina, kao cijeli, rezao se na pola, tri kvarta ili kvarat.

– U jednoj trgovini u City Galleriji su mi prije nekoliko dana rekli kako je Tvornica kruha Zadar zabranila da se štruce kruha režu i prodaju kao polovice i četvrtine, šokirano nam prepričava Križanić.

Istaknula je kako je njoj samoj kupnja cijele štruce nepotrebna, a hranu je kaže grijeh bacati te je nepotreban trošak pogotovo sugrađanima s mizernim mirovinama ili socijalno ugroženima.

– Ja sam umirovljenica i sama živim pa mi je jedna veća štruca kruha dnevno prevelika, ne uspijem je pojesti, već mi obično traje dva do tri dana. Osim toga, ljeti se izrezani kraj štruce kruha brzo osuši i stvrdne. Zbog toga u istoj toj trgovini moram kupovati »šibenski kruh« i kupiti polovicu te štruce. U ovoj trgovini su mi rekli kako im je zbog ove odluke Tvornice kruha Zadar znatno opala prodaja kruha te tvrtke, objašnjava Križanić dodajući kako zabraniti rezanje kruha radi prodaje u ovom trenutku mnogi smatraju nehumanim činom.

(Ne)razumijevanje umirovljenika

– Pokušala sam nazvati Tvornicu kruha Zadar i provjeriti o čemu se radi, ali mi se nitko nije javljao na njihov službeni broj telefona. Bavila sam se mišlju da odem direktno u Tvornicu i da s nekim porazgovaram oči u oči jer smatram da bi morali u ovoj situaciji imati više razumijevanja za nas umirovljenike, zaključila je Emilija Križanić.

O potezu Tvornice kruha Zadar pitali smo i naše sugrađane.

– Ovaj porast cijena nije opravdan, užasno je. Plaće ostaju iste dok sve ostalo postaje sve skuplje i stvarno se teško snalaziti. Uz kruh poskupilo je povrće i sve što trebate. Kupujem uglavnom tamni kruh, sada sam kupila peciva pa nosim dici. Kruh je u hrvatskom domaćinstvu jedna od najosnovnijih namirnica i mi koji radimo nekako ćemo to izgurati, ali umirovljenicima ili nezaposlenima takav život postaje nemoguć. Upravo stoga sam zgrožena odlukom naše Tvornice kruha koja na taj način tjera ljude da kupuju više no što im je potrebno, ujedno da potroše više novca kojeg nemaju, te u konačnici da dođu u situaciju bacati višak, kazala je Maja Šimićev.

Rast cijena kruha za potrošače u društvima gdje je kruh centralna namirnica signalizira da na red dolaze opća poskupljenja te se često upravo rast cijena kruha, mlijeka i drugih osnovnih namirnica povezuje s lošim stanjem u društvu općenito. Takav je stav najviše prisutan među starijom populacijom koja je posebno ranjiva na trenutna poskupljenja.

Cijena drastično narasla

– Sve nas pogađa rast cijena kruha, pa živimo u kulturi gdje je kruh veoma važan i ovakav rast cijena namirnice koja je tako važna ne samo kao hrana nego i simbolički na neki način, jer svatko treba imati za kruh, strašna je na neki način. To je jedna od velikih katastrofa. Šokantno je da se kruha ne može kupiti onoliko koliko vam treba, već ste prisiljeni uzeti više. Ako uzmemo u obzir i sva ostala poskupljenja, uvijek pomislim kako će mnogi ljudi preživjeti. Umirovljenici često, da nemaju djecu, valjda bi umrli, istaknula je Majda Ćoza koja je navela da bira kakav kruh kupuje, te da najviše voli ribarski, tamniji kruh koji je zdraviji.

Porast cijena kruha i drugih namirnica u tešku je poziciju stavio brojna domaćinstva iako ima mišljenja i da je to samo još jedna od situacija na koju se treba priviknuti.

– Mislim da se rast tih cijena i neće toliko odraziti na život ljudi kod nas, jer ljudi će se priviknuti, kao i na rezanje ili nerezanje kruha. Mislim da je rast cijena generalno drastičan, kazao je Josip Mašina te dodao da mu je posebno drago što jednostavno dolazi do kruha jer živi okružen pekarnicama.

Marta Zdrilić navela je da je prema njezinom mišljenju zadarska Tvornica kruha najbolja za kupnju kruha i pekarskih proizvoda jer imaju dobar izbor.

– Kruh nekada kupci vole kupiti prerezan na pola ili na četvrtine, jer smatraju da je šteta imati previše kruha koji predugo stoji, a cijena je ipak postala značajna. Nisam primijetila da nemaju ponudu rezanog kruha, iako mislim da je praktična mjera imati takav kruh kada vam jednostavno ne treba mnogo, rekla je Zdrilić.

*********************************INTERMEZZO**********************************